NI: Hoće li Biden braniti Ameriku od rastućih raketnih prijetnji?

SAD treba dvostranačku strategiju kako bi se odbranio od rastućih raketnih sposbonosti američkih neprijatelja.

Sjeverna Koreja testira više rakete u prvom mjesecu 2022. godine (KCNA/Reuters)

Sjeverna Koreja je lansirala rakete sedam puta u januaru 2022, između ostalog raketu srednjeg dometa za koju se sumnja da je 30. januara prvi put ispaljena od 2017, i navodnu hipersoničnu raketu u Japansko more 10. januara. Ova druga je, kako se navodi u tekstu objavljenom na web sajtu The National Interest, u toj mjeri uzbunila Federalnu avijatičarsku administraciju da je privremeno zaustavila odlazne letove sa nekih aerodroma na zapadnoj obali tu večer.

Ova novija sjevernokorejska lansiranja raketa uslijedila su nakon iranskog lansiranja u svemir kako bi se satelit podigao u orbitu 30. decembra 2021 – za što većina stručnjaka vjeruje da je test razvojne interkontinentalne balističke rakete (ICBM).

Fred Fleitz, zamjenik predsjednika Centra za američku sigurnost pri America First Policy Institute u istom autorskom tekstu na The National Interest navodi da ova lansiranja raketa naglašavaju rast tokom prošle godine u raketnim sposobnostima Sjeverne Koreje, Irana, Rusije i Kine. Ovi događaji, piše Fleitz dalje, naglašavaju potrebu da Bidenova administracija poveća potrošnju na istraživanje i razvoj kako bi popravila američke raketne odbrambene sposobnosti koje zaostaju. Efikasne raketne odbrane komplikuju agresivne planove neprijatelja, odvraćaju loše aktere i čuvaju SAD i njegove saveznike sigurnim.

Amerika zaostaje

Prema Fleitzovoj analizi, u 2021. hipersonične rakete su bile najveća raketna prijetnja jer su tri američka neprijatelja – Rusija, Kina i Sjeverna Koreja – navodno izvršila uspješna testiranja. Ovo oružje predstavlja značajnu prijetnju jer je lako za manevrisanje i putuje do svojih meta velikim brzinama i malim visinama, što ih čini gotovo nemogućim za pratiti i stoga su u stanju da izbjegnu raketne odbrane. Ovi su testovi također alarmantni budući da je u proteklih nekoliko godina SAD izvršio niz bezuspješnih američkih testova hipersoničnih raketa.

Rusija je testirala nekoliko hipersoničnih krstarećih raketa lansiranih s brodova u 2021. Nadalje, Kina i Sjeverna Koreja su navodno testirale hipersonična klizna vozila (HGV) postavljena na balističke rakete. HGV koje je Kina lansirala u novembru navodno „je obišao oko svijeta“ prije nego što je sletjelo blizu mete. Rusija također razvija HGV koji je zadnji put lansiran 2018.

Nejasno je da li su tri navodne hipersonične rakete koje je Sjeverna Koreja testirala u 2021. i početkom 2022. uključivale funkcionalne HGV-ove; postoje pitanja da li je Pjongjang sposoban proizvesti napredne materijale potrebne za njihovu gradnju kako bi mogle podnijeti ekstremnu toplotu i pritisak generiran njihovim velikim brzinama. Neki stručnjaci vjeruju da su sjevernokorejski navodni HGV-ovi zapravo bila manevarska vozila za ponovni ulazak, tip balističkih raketa opremljenih bojevima glavama sposobnim da mijenjaju mete tokom leta. Ako je to istina, to bi i dalje predstavljalo značajan napredak za sjevernokorejski raketni program.

Iako se smatra da se Iran ne bavi hipersoničnim raketama, u članku objavljenom u časopisu Arab Weekly u septembru 2021, prokomentarisano je kako su iranski susjedi zabrinuti da bi Iran mogao nabaviti ovu tehnologiju zahvaljujući obnovljenoj saradnji između Sjeverne Koreje i Irana na raketnim programima.

SAD znatno zaostaje u razvoju svojih HGV-ova i hipersonične odbrane jer je Obamina i Bidenova administracija ugasila američka hipersonična istraživanja dok su Kina i Rusija ubrzale svoje programe i znatno napredovale. Trumpova administracija je uložila znatno u hipersonični napad i odbranu, potrošivši 3,4 milijarde dolara u 2020. Pa ipak, viši saradnik Instituta Husdon Arthur Herman kazao je da se ne očekuje da će SAD imati funckionalne hipersonične rakete prije 2023 ili hipersonične odbrambene sposobnosti prije sredine do kasnih 2020-ih.

Raketni programi napreduju posvuda

U 2021. je došlo do drugih pažnje vrijednih napredaka u oblasti razvoja raketa, među kojima su:

Sjeverna Koreja je izvela svoje prvo lansiranje balističke rakete sa potopljene podmornice u oktobru. Također je izvela nekoliko lansiranja u 2021. napredne kratkodometne balističke rakete, KN-23, za koju se vjeruje da je veoma precizna i okretna. U septembru je Sjeverna Koreja navodno testirala dugodometnu krstareću raketu koja je u stanju da pogodi Japan. Iako Pjongjang nije prikazao nove srednjedometne i dugodomentne rakete na vojnim paradama prošle godine, gotovo sigurno ih razvija.

Iran ima najveći i najraznolikiji raketni arsenal na Bliskom istoku, i u 2021. je nastavio unapređivati želju da održi ovu sposobnost. Raketna aktivnost u toj godini uključivala je dva svemirska lansiranja; testove raketa različitih dometa; i testove krstarećih raketa, antibrodne rakete i dronove. Iran je nastavio obezbjeđivati projektile, rakete i dronove prošle godine pobunjenicima Husima u Jemenu, šiitskim milicijama koje podržava u Iraku i Siriji i Hezbollahu, iranskom terorističkom posredniku, koji ima borce u Siriji.

Kina navodno ima najraznolikiji raketni program na svijetu i uključena je u unapređenje i širenje svojih balističkih raketa, krstarećih raketa i dronova u 2021. Osim hipersoničnih raketa, vjeruje se da Kina razvija druge napredne raketne tehnologije kao što su manevarske antibrodne balističke rakete i višestruka nezavisna vozila za ponovni ulazak (MIRV).  Zatim, javni satelitski snimci od jula 2021. pokazali su drugo kinesko nuklearno polje silosa. Ove slike pokazuju da Peking uveliko širi svoj ICBM arsenal i sigurno su povezane sa izvještajem Pentagona iz decembra 2021. koji je procijenio kako je kineski plan da poveća broj svojih bojevih glava sa 200 do 700 2027. i 1000 do 2030.

Rusija i SAD su proširile sporazum Novi START na pet godina u martu, uprkos velikim manjkavostima ovog sporazuma – izostavlja taktičko nuklearno oružje, tehnološki je zastario i ne uključuje Kinu. Izvan Novog STARTA, Rusija je radila na raketnim tehnologijama koje izbjegavaju američke vojne odbrane testiranjem hipersoničnih krstarećih raketa lansiranih s morskih fregata i podmornice 2021. Rusija također razvija Burevestnik, dugodometni krstereći projektil na nuklearni pogon i naoružan nuklearnim oružjem, i Posejdon, podvodni dron na nuklearni pogon – od kojih nijedan nije u okviru Novog STARTA. Zatim, najnoviji ruski ICBM, R-26 Sarmat, trebala bi ući u upotrebu krajem 2022. Ova napredna, teška ICBM osmišljena je da izbjegne američke odbrane i može nositi čak 20 nuklearnih bojevih glava ili hipersonično klizno vozilo.

Šta Amerika može uraditi

Rast i povećana sofisticiranost u programima proizvodnje raketa od strane američkih neprijatelja zahtijevaju znatnu posvećenost SAD-a. Shodno tome, potrebno je dosljedno i snažno integrisano finansiranje protivraketne odbrane da bi se odrazilo priznanje ovih raketnih programa kao trenutnih i dugoročnih prijetnji.

Davno je prošlo vrijeme da se zračna i proturaketna odbrana prihvati kao ključno srredstvo odvraćanja koje remeti agresivne raketne strategije američkih neprijatelja – oni nisu destabilizirajući faktor, kako tvrde neki zagovornici razoružanja.

Amerika mora poboljšati svoje proturaketne i protuzračne odbrane kako bi ostala ispred lažnih aktera i gotovo jednakih raketnih programa, poput iranskog, sjevernokorejskog, ruskog i kineskog. Odgovarajuća odbrambena strategija mora uključivati program presretača sljedeće generacije (NGI), koji bi trebao biti u upotrebi 2028. godine.

Osim u NGI, SAD treba ubrzati ulaganja u trenutno raspoređene raketne odbrambene tehnologije kao što su THAAD, PAC-3, i SM-3 kako bi odbranila, odvratila i porazila prijetnje po američku domovinu i njene saveznike.

Trebala bi postojati proširena ulaganja u ofanzivne i defanzivne sposobnosti hipersoničnog udara. To mora uključiti i svemirski senzor za hipersonične i balističke rakete i funkcionalne američke hipersonične rakete.

Također bi trebalo povećati ulaganja u druge napredne tehnologije za odbranu od raketa, te u posebno usmjerene energetske sisteme kao što su laseri visoke energije, mikrovalno oružje velike snage i oružje sa snopom čestica.

Umjesto da sustižemo Kineze i Ruse, trebamo promijeniti paradigmu na oružje usmjerene energije jer ono najviše obećava u oblasti odbrane od hipersoničnog oružja. To bi moglo biti na tlu, na brodovima, ili na bespilotnim letjelicama (UAV) u bliskoj budućnosti. Također bismo trebali ubrzati istraživanje u oblasti funkcionisanja usmjerene energije u svemiru. Višekratne platforme za lansiranje i povećana komercijalna aktivnost u ovom polju predstavljaju priliku da se smanje troškovi i ubrza upotreba sposobnosti.

Hoće li Biden djelovati?

Uprkos ovim postignućima u neprijateljskim raketnim programima, liberali u vladi pokazuju neprijateljstvo prema proturaketnoj odbrani. Zbog toga je malo vjerovatno da će Bidenova administracija povećati potrošnju na potrebne istraživačke i razvojne programe. Uistinu, administracija je spremna da zapravo smanji sredstva.

Međutim, ima dobrih vijesti kratkoročno. Bidenova administracija je u suštini zadržala nivo potrošnje Trumpove administracije na proturaketnu odbranu u svom zahtjevu za budžet za 2022, i čeka da se završi Revizija raketne odbrane. Kongres je također uspio poništiti neke od predloženih smanjenja budžeta Bidenove administracije za proturaketnu odbranu. Ova revizija bi trebala biti javno objavljena u februaru 2022, zajedno sa Strategijom nacionalne odbrane i Revizijom nuklearnog stava.

Zahtjev predsjednika Joea Bidena koji se tiče Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA) za 2023. za proturaketnu odbranu i poraz će vjerovatno biti umnogome drugačiji zbog Revizije raketne odbrane, koja će vjerovatno odražavati stav kako je raketna odbrana već dugo anatema za većinu liberala, uključujući i Bidena, koji su je predstavili kao rasipničku i neefikasnu. Štaviše, mnogi liberali smatraju da je američka raketna odbrana destabilizirajuća jer provocira Rusiju i Kinu da kupuju još dugodometnih bojevih glava kako bi savladale raketne odbrane, što vodi do utrke u naoružanju.

Tokom svoje karijere, Biden je bio kritičar američke raketne odbrane. Kao senator, redovno se protivio potrošnji na raketnu odbranu i žestoko je stajao u odbranu Sporazuma o antibalističkim raketama (ABM). Kao potpredsjednik, Biden je odigrao ključnu ulogu u ukidanju programa odbrane od raketa 2009, uključujući i jedini operativni sistem koji je mogao otupiti balističke napade Sjeverne Koreje na domovinu. Međutim, Obama-Biden administracija se utrkivala da ponovo ospsosobi ovaj program 2015. u odgovoru na porast nuklearnih i raketnih programa Sjeverne Koreje.

Iz gore nabrojanih razloga, Bidenovo osoblje za nacionalnu sigurnost će se vjerovatno protiviti potrošnji na odbranu od raketa. Umjesto tog, to osoblje će ostati podložno i pasti pod pritisak liberalnih grupa za kontrolu naoružanja koje se nadaju da će ograničiti programe odbrane od raketa.

Bivši službenik iz Pentagona dao mi je ovu procjenu tog kako će NDAA zahtjev Bidenove administracije za 2023 za odbranu od raketa izgledati:

Već postoje zabrinjavajući signali o politici protivraketne odbrane Bidenove administracije. Tokom pregovora ovaj mjesec u Ženevi sa ruskim zvaničnicima u vezi situacije u Ukrajini, američki zvaničnici su izrazili želju da ožive Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Ali ovaj sporazum nema snagu. Kada je ovaj sporazum istekao 2019, Trumpova administracija je odbila da ga obnovi zbog neobuzdanog ruskog varanja i zbog neuspjeha sporazuma da se pozabavi kineskim raketnim programom. Nadalje, zanimanje Bidenove administracije da oživi manjkavi INF sporazum ukazuje da on preferira diplomatiju iznad proturaketnih odbrana kako bi se suprotstavio neprijateljskim raketnim sistemima.

Drugi signal bi mogli biti izvještaji prošle sedmice da američki zvaničnici razmatraju da unište nekoliko programa nuklearnog naoružanja iz Trumpovog perioda, kao što su bojeva glava niskog prinosa za balističke rakete lansirane s podmornica i nova krstareća raketa sa nuklearnim naoružanjem.

Kongres vjerovatno neće djelovati prije 2023

Iako Bidenova administracija vjerovatno neće povećati potrošnju na odbranu od raketa u sklopu zahtjeva NDAA za budžet za 2023, i mogla bi predložiti programe rezanja, ovaj će zahtjev biti „mrtav po dolasku“. Kongres vjerovatno namjerava donijeti kontinuiranu odluku da zamrzne potrošnju na odbranu na trenutnim nivoima zbog midterm izbora i Kongresa na odlasku krajem godine.

Ovo znači da će vjerovatno republikanska većina u Zastupničkom domu i možda u Senatu naredne godine biti u poziciji da odobri potrebna ulaganja u američku proturaketnu odbranu. Sve i ako Republikanci ne preuzmu kontrolu nad Senatom, postoji dvostranačka podrška za povećanu potrošnju u Komitetu za oružane snage Senata koji će se vjerovatno nastaviti i na sljedećem Kongresu, piše The National Interest.

Izvor: Agencije