Ukrajina želi poseban tribunal za Putina – može li to uspjeti?

Volodimir Zelenski od SAD-a traži podršku za formiranje tribunala, no stručnjaci se pitaju da li bi bilo moguće izvesti rusko vodstvo pred pravdu.

Tribunal bi sudio ruskom vodstvu za zločin agresije u ratu protiv Ukrajine (AP)

Piše: Virginia Pietromarchi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je SAD da podrži stvaranje posebnog tribunala koji bi sudio ruskom vodstvu za zločin agresije u ratu protiv Ukrajine.

“Mir je nemoguć bez pravde, a pravda je nemoguća bez pravilnog pravnog postupka”, rekao je Zelenski u poruci koju je prenio Andrij Jermak, šef predsjedničkog kabineta na događaju koji je u srijedu organizovao Institut za mir SAD-a.

“Zbog toga je neophodno za ovu mirovnu formulu uspostaviti poseban tribunal za zločin ruske agresije počinjene protiv Ukrajine”, dodao je.

Apel Zelenskog uslijedio je nakon višemjesečnog nastojanja ukrajinskih predstavnika da lobiraju u evropskim zemljama i SAD-u za formiranje posebnog tribunala.

Često nazivan “majkom svih zločina”, zločin agresije je počinjen kada vodstvo zemlje nezakonito koristi vojnu silu protiv druge države. U ovom slučaju, optuženi bi bili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov najuži krug saradnika.

Međunarodni krivični sud (ICC) ne može procesuirati državljane zemlje koje nisu njegove članice, a Rusija nije potpisnica.

Zločine teško povezati sa Kremljom

Umjesto toga, ICC istražuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Ukrajini, koje je teško direktno povezati s naredbama iz Kremlja.

Međutim, neki stručnjaci izrazili su sumnju u zakonitost posebnog tribunala i zabrinutost po pitanju selektivne pravde.

Pritisak na poseban sud dobio je zamah prošle sedmice nakon što je čelnica Evropske komisije Ursula von der Leyen podržala prijedlog. Ubrzo nakon toga, Francuska je postala prva evropska država koja je javno izrazila svoju podršku. Baltičke države i Nizozemska navodno zastupaju isti stav, no SAD, Njemačka i Velika Britanija izražavaju rezervu.

Von der Leyen je rekla da se posebni tribunal može formirati samo uz podršku Ujedinjenih naroda. Kako Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a zbog svog statusa stalne članice, glasanje bi moglo imati šansu samo u Generalnoj skupštini UN-a.

Kremlj je oštro odbacio prijedlog, rekavši da ne bi imao legitimitet.

Komisija je predložila dvije mogućnosti – samostalni međunarodni tribunal temeljen na multilateralnom ugovoru ili “hibridni sud” integriran u nacionalni pravosudni system s međunarodnim sudijama. U oba slučaja, blagoslov UN-a “bio bi ključan”, stoji u dokumentu Komisije objavljenom 30. novembra.

Tribunal bi ciljao na mali broj optuženika, uključujući rusko političko vodstvo i više vojne čelnike, koji bi vjerovatno izbjegli suočavanje s pravdom na ICC-u, rekao je Philippe Sands, profesor međunarodnog prava na Univerzitetskom koledžu u Londonu, koji je prvi predložio stvaranje posebnog suda.

“Predvidio sam mogućnost da za tri do četiri godine završimo u situaciji sa šačicom pojedinaca nižeg ranga optuženih pred ICC-om – ali ne i onima koji su odgovorni za zločin”, rekao je Sands za Al Jazeeru.

Prikaz ‘selektivne pravde’

Nakon što je iznio ideju o tribunalu u članku u Financial Timesu, Sands je rekao da je neočekivano primio gomilu poziva od stručnjaka i vođa, uključujući bivšeg britanskog premijera Gordona Browna. “A sada nacrt prijedloga kruži glavnom skupštinom Ujedinjenih naroda”, rekao je.

Iako su šanse da se Putin i drugi visoki ruski dužnosnici pojave pred međunarodnim sudom trenutno male, Sands vjeruje da bi to moglo utjecati na one iz Putinovog kruga.

“Za mene je ideja o posebnom tribunalu sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi”, rekao je.

Protivnici posebnog tribunala kažu da bi to preusmjerilo sredstva od ICC-a i potkopalo njegov rad.

Glavni tužilac ICC-a Karim Khan usprotivio se ideji tribunala, rekavši da se, iako ICC ne može procesuirati Putina, njegovim visokim dužnosnicima može suditi.

“Trebali bismo izbjeći fragmentaciju i umjesto toga raditi na konsolidaciji”, rekao je Khan na godišnjem sastanku nadzornog tijela ICC-a u ponedjeljak.

Tribunal bi također zahtijevao velike napore EU-a da pridobije podršku među zemljama globalnog juga koje bi ga mogle vidjeti kao prikaz selektivne pravde, rekao je Makane Moise Mbengue, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Ženevi.

Rezolucija UN-a sredinom novembra, kojom se Rusija poziva na plaćanje ratne odštete Ukrajini, usvojena je sa 94 glasa za, 14 protiv i 74 suzdržana.

“Tako velik broj suzdržanih ukazuje na to da se zemlje ne slažu nužno da Ukrajini treba dati poseban pravni tretman”, rekao je za Al Jazeeru Mbengue, koji je također predsjednik Afričkog društva za međunarodno pravo.

Insistiranje na uspostavi suda protiv Moskve također je naišlo na sumnju onih koji se pitaju zašto isti potez nije primijenjen na rješavanje drugih navodnih međunarodnih zločina, uključujući američko-britansku invaziju na Irak.

Presedan koji bi tribunal postavio

Nasuprot tome, 35 zemalja bilo je suzdržano pri glasanju o rezoluciji UN-a kojom se osuđuje ruska aneksija četiri teritorije Ukrajine.

Izgledi da rezolucija UN-a bude usvojena slabom većinom također bi poslali negativnu poruku o podršci međunarodne zajednice Ukrajini.

Iz tog razloga, odluka EU-a da javno podrži sud primljena je s određenim stepenom iritacije nekoliko država članica UN-a, naročito među zemljama G7 koje su bile zabrinute da bi glasanje na Generalnoj skupštini stvorilo „pretjeranu polarizaciju između globalnog juga i sjevera”, rekao je diplomatski izvor upućen u temu.

Postoji zabrinutost i zbog presedana koji bi sud postavio.

“Ako to možete učiniti Rusiji danas, mogli biste i meni sutra”, dodao je izvor.

Također postoje pitanja o pravnoj osnovi opcija koje je zacrtao EU i stvarnom učinku koji bi tribunal imao. Još uvijek nije jasno kako bi tribunal riješio pitanje imuniteta šefa države.

Dalje, “tijelo ne bi imalo podršku Vijeća sigurnosti, što znači da ne bi postojao zakonski zahtjev od drugih zemalja da sarađuju”, rekao je Anthony Dworkin, viši politički saradnik pri Evropskom vijeću za vanjske odnose za ljudska prava i pravdu.

Kao rezultat toga, istraga na sudu bila bi “nešto što visi nad Putinom, ali ne nešto čega bi se morao jako bojati”, dodao je.

Izvor: Al Jazeera