Cjenovni limit za rusku naftu promijenio prioritete

Cijene nafte mogle bi porasti ako Moskva smanji proizvodnju, kako već prijeti, što SAD i saveznici žele izbjeći.

Analitičari smatraju da cjenovni limit neće skoro u značajnoj mjeri utjecati na ruske prihode od nafte (EPA)

Američki prijedlog o ograničenju cijena ruske nafte trebao je Moskvi smanjiti prihod za finansiranje rata u Ukrajini. G7, Evropska unija i Australija uvele su cjenovni limit, koji pokazuje da su se prioriteti malo promijenili, tumače analitičari.

Od početka sedmice prevoznici i osiguravatelji izlažu se sankcijama ako pružaju usluge za rusku naftu skuplju od 60 dolara, prema tekstu koji je objavila agencija Reuters.

Unija je istovremeno uvela embargo na rusku naftu koja se doprema morem.

Cijene nafte blizu limita

Pregovori o limitu dugo su trajali, budući da se željelo izbjeći skok cijena nafte na međunarodnim tržištima i poremećaje u opskrbi.

Cijene su skočile, pa je poredak na ljestvici prioriteta promijenjen.

Postalo je važnije zadržati rusku naftu na tržištu i održati niske cijene na globalnom tržištu, rekli su izvori upoznati s razvojem mehanizma cjenovnog limita i analitičari u sektoru energetike.

Njihovo mišljenje potkrepljuje i činjenica da su tržišne cijene nafte sada blizu limita.

Tako se ruska sirova nafta marke Urals za isporuku u Evropu u utorak prodavala po prosječnoj cijeni od 55,97 dolara, a u nedjelju, dan prije uvođenja limita, iznosila je 61,35 dolara.

Kako ublažiti posljedice?

Analitičari istodobno smatraju da cjenovni limit neće tako skoro u značajnoj mjeri utjecati na ruske prihode od nafte.

Rusija je u ponedjeljak poručila da ograničenje cijene neće naškoditi finansiranju njene “specijalne vojne operacije” u Ukrajini.

Ograničenje cijene “nesretan je kompromis, koji neće puno pomoći u smanjenju ruskih prihoda od nafte” sa sadašnjih nivoa, smatra Ben Cahill, stručnjak za energetsku sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

“Mislim da je američko Ministarstvo finansija [prijedlogom] u prvom redu željelo ublažiti štetne posljedice zabrane dopreme, osiguranja i usluga koje je EU uveo u sklopu sankcija na ruski izvoz nafte”, rekao je Cahill.

Ruski prihod kao u 2021?

Pri trenutnom cjenovnom limitu, Rusija bi od izvoza nafte mogla uprihoditi 10 do 15 milijardi dolara mjesečno, procjenjuje Bob Yawger iz njujorškog ureda japanske banke Mizuho.

Gornji dio njegovog prognoziranog raspona podudara se s ruskim prihodom od izvoza nafte u junu i julu prošle godine, prije raspoređivanja ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom.

U junu, kada je cijena barela na londonskom tržištu premašila 120 dolara, ruski prihod od izvoza premašio je 21 milijardu dolara, prema procjenama Međunarodne agencije za energetiku.

Cijene su se u međuvremenu spustile prema 80 dolara.

‘Sankcije nisu bile dobra ideja’

No, cijene nafte mogle bi ponovo porasti ako Moskva, umjesto da zabrani prodaju zemljama koje podržavaju cjenovni limit, odluči smanjiti proizvodnju, kao što je već zaprijetila.

U tom bi se slučaju SAD i saveznici u G7 mogli naći u nezgodnom položaju.

Američki dužnosnici “žele to izbjeći po svaku cijenu”, tvrdi Yawger, a to bi moglo značiti da bi se “podrška Ukrajini mogla odjednom početi smanjivati”.

“Nakon marta stvarni motiv [američkog Ministarstva finansija] bilo je u prvom redu očuvanje ruskih pošiljki u uvjetima sankcija EU-a, koje, po njihovom mišljenju, nisu bile dobra ideja”, rekao je izvor upoznat s razgovorima u administraciji Joea Bidena.

Izvor: Agencije