Ruski mediji: Ima li Moskva koristi od ‘malog rata’ unutar NATO-a?

Intenziviranje sukoba između Grčke i Turske oslabiti će sposobnosti Alijanse, između ostalog i sa stanovišta interesa u Crnom moru i susjednim regijama.

Neslaganja između Turske i Grčke se ne mogu riješiti sada, s obzirom na to da se bliže izbori u Turskoj i Grčkoj (Reuters)

U izvještaju koji je objavio ruski list Svobodnaya Pressa odbacuje se mogućnost uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa između Turske i Grčke, budući da sukobi između dvije strane datiraju vijekovima.

Prema riječima kolumniste Dmitrija Rodionova, pristupanje dvije zemlje Sjevernoatlantskom savezu (NATO) nije otklonilo razloge za sukob između dvije strane, dodajući da je grčki ministar odbrane Nikolaos Panagiotopoulos prije nekoliko mjeseci izjavio da su Atina i Ankara tri puta zaredom bile na rubu oružanog sukoba.

Magazin News Break otkriva da je u Briselu održan tajni sastanak kojem su prisustvovali direktorica diplomatskog ureda grčkog premijera Anna Maria Bora i portparol turskog predsjedništva Ibrahim Kalin, prenosi ruski list. Sastanku je prisustvovao i njemački savjetnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Jens Plotner.

Hoće li biti rata?

Po pitanju mogućnosti izbijanja rata unutar NATO-a, list je citirao riječi Vadima Trukhacheva, profesor na Odsjeku za regionalne studije i vanjsku politiku Ruskog državnog univerziteta za humanističke nauke, koji kaže da broj tema o kojima se raspravlja između dvije zemlje mogu varirati u zavisnosti od situacije. Smatra da  da bi se tokom pregovora moglo razgovarati i o tome kako izbjeći oružane incidente, kao i o pitanjima zajedničkih ekonomskih projekata, što bi moglo smanjiti tenzije.

Na pitanje o tome koja se sporna pitanja između dvije zemlje mogu riješiti, Trukhachev je rekao: “U ovom trenutku, neslaganja se ne mogu riješiti, s obzirom na to da se bliže izbori u Turskoj i Grčkoj, a Erdogan i Kyriakos Mitsotakis ne mogu objasniti ustupke svojim biračima.”

Govoreći o razlogu održavanja sastanka i da li je Berlin bio inicijator svega toga, Trukhachev je rekao kako je ova inicijativa nastala nakon koordinacije Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, jer tim dvjema državama u ovom trenutku ne treba konfrontacija između dvije članice NATO-a. U isto vrijeme, nedostaje im dovoljno volje da se upuste u arbitražu i zatvore pitanje granice.

Ruski list u nastavku navodi i mišljenje glavnog analitičara ruske Agencije za političke i ekonomske komunikacije Mikhaila Neizhmakova, koji je rekao da je prema brojnim izvještajima turska strana pokazala spremnost da jednostrano proglasi granice svoje ekskluzivne ekonomske zone u Egejskom moru i istočnom Mediteranu, u slučaju da Atina ne učini ustupke, prije svega po pitanju povlačenja svojih vojnih jedinica sa ostrva istočnog Egejskog mora i arhipelaga Dodekanez.

Blage napetosti mogu poslužiti interesima

Što se tiče sastanka između turske i grčke strane, Neizhmakov susret na ovoj razini vidi kao sasvim logičan, jer savjetnici i ljudi iz najužeg kruga čelnika imaju više manevarskog prostora nego šefovi ministarstava vanjskih poslova ili resora odbrane, ili čak predsjednika Turske i premijera Grčke.

Ako Recep Tayyip Erdogan i Kyriakos Mitsotakis ikada budu spremni da održe direktan sastanak, to će učiniti ili u završnoj fazi pregovaračkog procesa, ili u situaciji koja zahtijeva smanjenje nivoa međusobne napetosti.

Neizhmakov objašnjava da postojanje blage napetosti između Atine i Ankare može poslužiti interesima brojnih igrača unutar NATO-a, uključujući i Sjedinjene Američke Države, kako bi iskoristile kontradikcije među njima.

Suprotno tome, intenziviranje sukoba između dvije članice NATO-a oslabiti će sposobnosti alijanse, između ostalog i sa stanovišta interesa u Crnom moru i susjednim regijama. Prema tome, Berlin nije jedini akter unutar NATO-a koji je zainteresiran za ublažavanje tenzija između Turske i Grčke.

Izvor: Al Jazeera