NI: Deset najvećih globalnih rizika u 2023. godini

Američka web-stranica National Interest (NI) istakla je deset, kako navodi, najvažnijih rizika s kojima bi se svijet mogao suočiti u 2023. godini.

Pri tome se oslanja na predviđanja istraživača Mathewa Burrowsa i Roberta Manninga, dugogodišnjih stručnjaka za predviđanje globalnih rizika i trendova u Nacionalnom obavještajnom vijeću američke obavještajne zajednice.

Burrows i Manning, istaknuti saradnici u programu preispitivanja američke velike strategije u Centru Stimson, kažu da su njihova predviđanja za vjerovatnoću svakog rizika podijeljena na nisku, veću od niske, srednju, veću od prosjeka i visoku.

Ističu da srednja vjerovatnoća znači da postoji 50:50 šansa da će se rizik desiti.

Međutim, dvojica stručnjaka smatraju da je pravljenje ovakvih prognoza postalo teže jer su mnogi rizici međusobno povezani.

Niz međusobno povezanih kriza

U tom smislu navode izraz polikriza, koji se koristi za opisivanje isprepletene prirode jedne krize ukorijenjene u drugim krizama.

Primjer za to je rat u Ukrajini, koji baca svjetlo na trenutni niz međusobno povezanih kriza s kojima se svijet suočava.

Jedna od njih je pogoršanje krize s hranom, zbog nemogućnosti Ukrajine da izvozi žito, zatim energetska kriza, koja je ukorijenjena u naporima Zapada da uskrati energetski profit ruskoj mašineriji, te odmazde ruskog predsjednika Vladimira Putina kroz prekid isporuka plina Evropi.

Inflacija je pojačana zbog viših cijena energenata i hrane, ali je, također, povezana s prekidima u lancu snabdijevanja uzrokovanim pandemijom.

Istraživači su saželi rizike na sljedeći način:

Polikriza proizašla iz ukrajinskog rata: Kako i kada će se rat u Ukrajini završiti ostaje nepoznanica.

Ipak, omča polikrize proistekle iz rata – energetska i prehrambena nesigurnost, inflacija i ekonomsko usporavanje – može izazvati “zamor od Ukrajine” na Zapadu, što bi moglo biti prijetnja za ključnu podršku.

Rat, također, stvara višestruke međusobno povezane rizike od kontinuiranog i zaustavljenog sukoba; eskalacije ako Sjedinjene Američke Države ili Sjevernoatlantski savez pošalju dodatno napredno oružje u Kijev, kao odgovor na Putinovo bombardiranje; ruske upotrebe nuklearnog oružja ako Kijev pokuša zauzeti Krim; podjele između Amerike i Evropske unije oko količine i kvaliteta vojne pomoći koju treba nastaviti pružati Kijevu.

Vjerovatnoća da dođe do očekivane opasnosti ovdje je, kako smatraju istraživači, veća od prosjeka.

Rastuća nesigurnost po pitanju hrane: Svjetski program za hranu (WFP) skrenuo je pažnju na ”vatreni krug” gladi i neuhranjenosti, koji se proteže širom svijeta, od Centralne Amerike i Haitija preko Sjeverne Afrike, Sahela, Gane, Centralnoafričke Republike i Južnog Sudana, a zatim na istok do Roga Afrike, Sirije i Jemena te se proteže na Pakistan i Afganistan.

da je u ovom slučaju vjerovatnoća da će se rizik ostvariti velika.

Previranja i konfrontacija s Iranom: Kao i u slučaju rata u Ukrajini, narodni ustanak bez presedana mogao bi pretvoriti Iran u polikrizu.

Sazreli su uvjeti za snažan i opasan sukob između SAD-a i/ili Izraela s Iranom.

Iranska isporuka bespilotnih letjelica i raketa Rusiji dodaje novu dimenziju sukobu i podstiče na uvođenje novih sankcija.

Procjenjuju da je ovdje vjerovatnost konfrontacije velika.

Pogoršanje dužničke krize u svijetu u razvoju: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) upozorio je da 54 zemlje s niskim i srednjim prihodima imaju ”velike probleme s dugom”.

Ove zemlje predstavljaju 18 posto svjetske populacije, više od 50 posto ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu i 28 od 50 zemalja svijeta koje su najviše izložene klimatskim katastrofama.

Vjerovatnoća ostvarivanja ovog rizika je iznad prosjeka.

Rastući globalni dug: Iako je ukupan globalni dug blago opao, rastuće kamatne stope, jak dolar, recesija u Evropi, slaba kineska ekonomija i neizvjesnost oko Ukrajine vjerovatno će dovesti do još jedne regionalne ili čak globalne finansijske krize.

Vjerovatnoća da će doći do regionalne krize veća je od prosjeka, dok je rizik da to preraste u globalnu krizu srednje visok.

Produbljivanje deficita globalne saradnje: Iako su se Kina i SAD na nedavnom samitu G20 složile da nastave bilateralne razgovore o klimatskim promjenama, još jedan sukob oko Tajvana vjerovatno će zaustaviti ove napore, a mogućnost za to je velika.

Procjenjuju da je vjerovatnost ostvarivanja ovog rizika visoka.

Polariziran i fragmentiran tehnološki sistem: Procjenjuje se da ako velike sile pokušaju postići punu samodostatnost po pitanju poluprovodnika, kako to želi administracija američkog predsjednika Joea Bidena, početna investicija mogla bi dostići 1.00 milijardi dolara, a čipovi bi koštali 35 do 65 posto više.

Vjerovatnost je ovdje veća od prosjeka.

Pogoršanje utjecaja klimatskih promjena: Većina naučnika vjeruje da će svijet uskoro dostići tačku globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzija i da smo na putu ka neizbježnom porastu od 2,2 stepeni Celzija, osim ako se zemlje ne obavežu da će smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova za 43 posto.

Procjenjuju da je vjerovatnoća u ovom slučaju velika.

Produbljivanje američko-kineskih tenzija: Uprkos tome što su predsjednici Biden i Xi na samitu u novembru pokrenuli napore s ciljem stabiliziranja odnosa, i dalje postoje temeljna neslaganja oko Tajvana, tehnoloških standarda, trgovine, ljudskih prava i provokacija Pekinga zbog upitnih teritorijalnih pretenzija u Južnom i Istočnom kineskom moru.

Ovdje je vjerovatnoća iznad prosjeka.

Još opasnija situacija na Korejskom poluotoku: Pjongjang trenutno testira čitav spektar balističkih raketa (86 testiranja u 2022. godini), krstareće rakete, taktičke nuklearne rakete, mobilne i rakete srednjeg dometa.

Vjerovatnoća je u ovom slučaju veća od prosjeka.