Francuska profesorica o ratu u Ukrajini i opasnostima raspada Rusije

Članak u američkom časopisu Foreign Affairs upozorava na raspad Rusije, te kako je rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini potakao taj proces raspada države. Također navodi da je Rusija krhka država i da bi njen raspad mogao dovesti do više nasilja koje će utjecati na međunarodnu sigurnost.

Članak, koji je napisala Marlene Laruelle, historičarka i francuska politologinja specijalizirana za pitanja Euroazije, poziva zapadne kreatore politike da ne upadnu u zamku miješanja radikalnih izjava političkih prognanika iz Rusije s mišljenjima ruskih građana. Ističe da bi bilo pogrešno pretpostaviti da bi manjine u zemlji automatski pomogle u stvaranju Rusije koja je više u skladu sa zapadnim standardima.

Time je jasno dala do znanja da tamošnje etničke manjine nisu više naklonjene demokratiji, ljudskim pravima, “dobrom” upravljanju i prozapadnom liberalizmu od ruske etničke većine.

U pitanju je stabilnost Putinovog režima

U trenutku kada Putin udvostručuje rat u Ukrajini, stabilnost njegovog režima je dovedena u pitanje, navela je autorica na početku teksta, napominjući da neki posmatrači predviđaju mogućnost njegovog svrgavanja s vlasti, dok se drugi nadaju raspadu zemlje.

Geografija Rusije čini njenu koheziju nedostižnom, rekla je. Prostire se u 11 vremenskih zona i to je najveća zemlja na svijetu po kopnenoj masi. Dvadeset posto njenog stanovništva nisu etnički Rusi, već pripadaju lokalnim autohtonim narodima. Dok je Moskva proglašena trećim najprosperitetnijim gradom na svijetu nekoliko sedmica prije početka rata u Ukrajini, prema Indeksu prosperiteta gradova UN Habitata, veliki dio sibirskog potkontinenta je siromašan i rijetko naseljen.

Na krajnjem sjeveru prevladavaju industrijski gradovi koji su u propadanju. Na Dalekom Istoku stanovništvo je ekonomski više vezano za Kinu, Japan i Južnu Koreju nego za Moskvu i Sankt Peterburg. Pod Putinovim vodstvom moć je uveliko centralizirana u Moskvi, a politička i kulturna autonomija pokrajina je smanjena.

Duga povijest korištenja ‘mrkve i batine’

Francuska profesorica kaže kako Rusija ima dugu povijest vođa koji su koristili kombinaciju mrkve i batine kako bi održali ujedinjenim udaljene regije u zemlji. Carevi su dodijelili kulturnu autonomiju nekim pokorenim zemljama, dok su druge bile nasilno prisiljene na asimilaciju. Sovjetski režim je slijedio istu igru, ponekad slaveći nacionalne identitete, a ponekad deportirajući i kažnjavajući osobe koje su smatrane nelojalnim sovjetskom projektu.

Dodala je da bi rat u Ukrajini mogao dovesti do toga da se povećaju pozivi za većom autonomijom od Moskve. Vojna mobilizacija u septembru izazvala je nasilnu reakciju u područjima s velikim brojem etničkih manjina, jer su regruti iz tih oblasti već pretrpjeli velike gubitke. Čak je i predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov, koji se predstavlja kao Putinov lojalni vojnik, obustavio mobilizaciju u Čečeniji prije čelnika u drugim regijama i izjavio da je njegova republika već ispunila svoju kvotu. U Dagestanu je objavljena slična izjava.

Profesorica Laruelle je naglasila i to da pojedini zapadni posmatrači ne samo da su spekulirali o kolapsu Rusije, nego su ga i poticali, videći u tome rješenje za međunarodno ponašanje Moskve. Rekla je da raspad ne bi riješio “problem Rusije” na Zapadu i da bilo kakva pozitivna budućnost za Rusiju i njene susjede, poput Ukrajine, kao i za ostatak svijeta, zahtijeva od te zemlje da ponovno osmisli svoj federalizam iznutra, umjesto da eksplodira.