WHO: Više od 700 napada na ukrajinsku zdravstvenu infrastrukturu

Stotine hiljada kuća i stanova, škola i bolnica su bez grijanja.

WHO je zabilježio 703 napada na zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru (Reuters)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila je 703 napada na zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru, što je regionalni upravitelj organizacije nazvao najvećim napadom na zdravstvo od Drugog svjetskog rata, javlja Hina.

“Ovo je jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja”, rekao je regionalni upravitelj WHO-a Hans Kluge u Kijevu, dodavši da je riječ o najvećem napadu na zdravstvo na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.

Stotine hiljada kuća i stanova, škola i bolnica su bez grijanja, kazao je Kluge.

Stotine bolnica nisu u funkciji

“Stalni napadi na zdravstvenu i energetsku infrastrukturu znače da stotine bolnica i zdravstvenih ustanova više nisu sasvim u funkciji, pri čemu im nedostaje goriva, vode i električne energije radi osnovnih potreba”, objasnio je Kluge.

Dodao je da je polovica ukrajinske energetske infrastrukture uništena ili oštećena te da je “10 miliona ljudi, četvrtina stanovništva, bez električne energije”.

Vremenske prognoze koje predviđaju temperature od -20 Celzijevih stepeni predstavljaju ozbiljni zdravstveni rizik.

“Hladno vrijeme može ubiti. Ova zima će biti opasna po život za milione ljudi u Ukrajini”, poručio je Kluge.

Opasnost od respiratornih zaraza

Postoji velika prijetnja od respiratornih zaraza poput covida-19, od kojih mnogi Ukrajinci nisu dovoljno zaštićeni.

Nadalje, “mnogi će biti prisiljeni okrenuti se alternativnim metodama grijanja poput paljenja ugljena ili drva ili korištenja dizel generatora ili električnih grijalica”.

“Oni predstavljaju zdravstvene rizike, uključujući izlaganje štetnim tvarima … kao i nenamjerne opekline i ozljede”, objasnio je Kluge.

“Sve to šteti duševnom zdravlju ukrajinskog naroda. Otprilike deset miliona ljudi nalazi se u opasnosti od razvijanja mentalnih poremećaja poput akutnog stresa, anksioznosti, depresije, zlouporabe droga i posttraumatskog stresnog poremećaja”, dodao je Kluge.

Izvor: Agencije