Vijeće UN-a za ljudska prava razmatrat će kršenja prava u Iranu

Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava trebalo bi u četvrtak održati posebnu sjednicu o ‘pogoršanoj situaciji s ljudskim pravima’, nakon zahtjeva Njemačke i Islanda.

Iran potresaju smrtonosni protesti od sredine septembra, nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini (Reuters)

Najviše tijelo Ujedinjenih naroda za ljudska prava održat će hitan sastanak ove sedmice kako bi razmotrilo pokretanje međunarodne istrage o smrtonosnom gušenju masovnih protesta koji potresaju Iran.

Vijeće UN-a za ljudska prava trebalo bi u četvrtak održati posebnu sjednicu o “pogoršanoj situaciji s ljudskim pravima”, nakon zahtjeva Njemačke i Islanda.

Sastanak će uslijediti nakon dvomjesečnih protesta u Iranu, izazvanih smrću 22-godišnje Mahse Amini, nakon što je uhapšena zbog navodnog kršenja strogih pravila odijevanja za žene, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Najmanje 378 ljudi, uključujući 47 djece, ubijeno je u gušenju protesta od smrti Mahse Amini, prema norveškoj grupi za ljudska prava Iran Human Rights (IHR).

Demonstracije su se proširile zemljom i prerasle u široki pokret protiv teokratije koja vlada Iranom od pada šaha 1979. godine.

Hiljade mirnih demonstranata također je uhapšeno, prema stručnjacima UN-a za prava, uključujući mnoge žene, djecu i novinare, a šest osoba je do sada osuđeno na smrt zbog protesta.

Poziv na međunarodnu istragu

Tokom zasjedanja u četvrtak, diplomati će razmotriti nacrt rezolucije koji su predstavili Njemačka i Island pozivajući Vijeće da pokrene međunarodnu istragu kako bi ispitala sva navodna kršenja povezana s  protestima u Iranu.

Nezavisna međunarodna misija za utvrđivanje činjenica trebala bi uključiti “rodne dimenzije takvih kršenja” u svoju istragu, navodi se u tekstu.

Nacrt rezolucije, koji bi se još mogao promijeniti, poziva istražioce da “prikupe, konsolidiraju i analiziraju dokaze o takvim kršenjima i sačuvaju dokaze,” u cilju budućeg krivičnog progona.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja će prisustvovati sjednici, nedavno je na Twitteru naglasila da je takva istraga ključna, jer “znamo koliko je važno za žrtve da odgovorni odgovaraju”.

U nacrtu teksta Teheran se poziva na “potpunu saradnju” s istražiocima koji bi trebali podnijeti izvještaj u martu 2024. godine.

Grupe za ljudska prava pozdravile su posebnu sjednicu.

“Vidimo tako ozbiljne zloupotrebe kao odgovor na proteste”, rekla je Lucy McKernan iz Human Rights Watcha (HRW) za AFP.

Otpor zapadnim inicijativama

“Dužnost je Vijeća da reagira”, rekla je, izrazivši nadu da će zemlje podržati istragu, “kako bi barem u budućnosti postojala mogućnost da krivci odgovaraju”.

Za pristanak na posebnu sjednicu potrebna je podrška 16 od 47 članica Vijeća za ljudska prava.

Njemačka i Island do sada su dobili podršku 50 zemalja za svoj zahtjev za sjednicu u četvrtak, uključujući 17 članica Vijeća.

No, samo nekoliko dana prije zasjedanja, nejasno je hoće li biti dovoljno glasova za usvajanje rezolucije.

U Vijeću za ljudska prava sve je više otpora zapadnim inicijativama, uključujući Kinu, Rusiju i Iran.

Prošlog mjeseca zapadne zemlje i njihove saveznice doživjele su poraz u Vijeću, kada je spriječen njihov pokušaj da stave na dnevni red pitanje navodnih raširenih kršenja prava u kineskoj regiji Xinjiang.

Iranu će možda biti teže blokirati rezoluciju, jer nema isti utjecaj na mnoge članica vijeća kao Peking.

Izvor: Agencije