‘Le Figaro’: Je li napredak Ukrajine u ratu postao teret za zapadne zemlje?
Francuski list ističe da zapadnjaci i dalje ne žele preći crtu i da niko od njih nije želio direktan sukob s Moskvom.
Francuski list Le Figaro navodi da je nastavak napredovanja ukrajinskih snaga na terenu uvjetovan dobijanjem dodatne pomoći sa Zapada. No strahuje se da će se to pretvoriti u začarani krug i nerješivi problem, jer smanjenje podrške Zapada radi usporavanja Ukrajinaca dovodi do opasnosti da se suoče s ruskim kontranapadom.
Francuski list ističe da zapadnjaci i dalje ne žele preći crtu i da niko od njih nije želio direktan sukob s Moskvom, ali su se ipak našli na rubu ponora kada su u Poljskoj dvije osobe poginule od ostataka projektila, da bi nakon toga Varšava, Pentagon i NATO potvrdili su da je u pitanju ukrajinski projektil koji je slučajno eksplodirao iznad Poljske.
Međutim, Ukrajinci to nisu prihvatili, kako piše list, a njihov predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: “Ne postoji nikakva sumnja u to da ova raketa nije bila naša”. U neugodnom insistiranju za NATO, jačaju i argumenti onih koji Ukrajinu vide kao “ratnu neman” i žele smanjiti vojnu pomoć.
List je upozorio da rat zapadnjacima izmiče kontroli, pogotovo nakon što se poluotok Krim, koji za Rusiju predstavlja pitanje opstanka, našao u dometu ukrajinske artiljerijske vatre, a niko ne zna hoće li se Ukrajinci zaustaviti na vrijeme.
‘Nemoguće nametnuti dijalog ili crvene linije’
List je zaključio da je Ukrajincima nemoguće nametnuti dijalog ili crvene linije, te da su male šanse da se čuje glas umjerenjaka u Ukrajini zbog njihove tuge za poginulima u ratu.
Ista je situacija i u Moskvi, zbog tvrdoglavosti predsjednika Vladimira Putina, imajući u vidu da se mir ne postiže preko posrednika poput rata.
U istom kontekstu, Le Figaro navodi da je Rusija prošlog petka objavila da radi na učvršćivanju položaja na poluotoku Krimu, koji je anektirala, nakon povlačenja ruskih vojnika iz susjedne ukrajinske regije Herson pod pritiskom kontranapada iz Kijeva.
Sergey Aksyonov, guverner Krima kojeg je Moskva imenovala nakon što je anektirala ukrajinski poluotok 2014. godine, rekao je da se radi na utvrđivanju položaja na Krimu kako bi se tamošnjim stanovnicima garantirala sigurnost.