Humanitarne organizacije: Članice G20 odgovorne za rješavanje krize gladi

Svijet proizvodi više nego dovoljno hrane za sve, a upravo svjedoči najtežoj krizi u opskrbi hranom u 40 godina, ističu međunarodne humanitarne organizacije.

Međunarodne humanitarne organizacije podsjećaju da oko 828 miliona ljudi gladuje (EPA)

Geopolitičke napetosti ne odrješuju članice grupe G20 odgovornosti za rješavanje najveće krize u opskrbi hranom unazad 40 godina, upozorile su međunarodne humanitarne organizacije uoči samita G20 na Baliju.

“G20 mora poduzeti konkretne mjere kako se uhvatio u koštac sa šokantnom društvenom nejednakošću i rekordnom zaradom (kompanija) na račun ljudi s niskim primanjima”, izjavio je uoči samita savjetnik za politiku u njemačkom ogranku Oxfama Tobias Hauschild.

Nejednakost dodatno produbljuju višestruke globalne krize, naglasio je Hauschild, upozorivši na “skandaloznu kontradikciju” između sve većeg broja gladnih i iznosa koje neke kompanije zarađuju na krizama, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa.

‘Svijet proizvodi više nego dovoljno hrane za sve’

Oko 828 miliona ljudi gladuje, a kompanije iz članica grupe G20 ostvaruju rekordnu dobit, ponovio je, istakavši da će neke njemačke kompanije dioničarima u ovoj godini isplatiti rekordne dividende.

Siromašne su pak zemlje prošle godine morale izdvojiti 27,5 posto budžeta za vraćanje dugova, četiri puta više no što su potrošile na zdravstvenu zaštitu i dvanaest puta više no što su izdvojile za socijalnu zaštitu.

“Svijet proizvodi više nego dovoljno hrane za sve, a upravo svjedoči najtežoj krizi u opskrbi hranom u 40 godina”, naglasio je direktor nevladine organizacije ONE Stephan Exo-Kreischer.

Situacija više nego kritična

Situacija je više nego kritična, i to ne samo od početka ruske invazije na Ukrajinu koja je potakla rast cijena energije i hrane, naglasio je Exo-Kreischer.

G20 trpi zbog geopolitičke situacije, “ali to ne umanjuje odgovornost članica da nešto poduzmu, zapravo je dramatično povećava”, smatra Friederike Roeder iz Global Citizena.

Format G20 trebao bi biti doveden pod znak pitanja ako najbogatije i najmoćnije zemlje svijeta ne postignu napredak u borbi protiv klimatskih promjena, gladi i siromaštva, smatra Roeder.

Izvor: Agencije