Hrli li Azerbejdžan u rat s Iranom i Armenijom?

Azerbejdžan vidi blisku saradnju s Turskom kao garanciju protiv sigurnosnih prijetnji koje predstavlja savez Irana i Armenije.

Ilham Alijev je kritizirao iranskog predsjednika zbog gomilanja vojske na azerbejdžanskoj granici i naoružavanja i pružanja vojne pomoći Armeniji (Reuters)

Piše: Vasif Huseynov

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) 17. oktobra je pokrenuo vojne vježbe velikog obima duž granice s Azerbejdžanom. Tačna lokacija vježbi „Moćni Iran“ nije objavljena, ali teritorija koju iranski mediji nazivaju mjestom održavanja vježbi graniči sa eksklavom Nakčivan i kontinentalnim dijelom Republike Azerbejdžan. U sklopu vježbi, testirane su integrisane operacije, uključujući sigurnosne i odbrambene taktike koje su izvele kopnene jedinice IRGC-a i, po prvi put, postavljanje privremenih pontonskih mostova kako bi se vježbali vojnici i vojna vozila za prolazak kroz vodene prepreke.

S obzirom na to da je prirodna granica između Irana i Azerbejdžana rijeka Aras u mnogim svojim dijelovima, gradnja privremenih pontonskih mostova nije najbolje dočekana među Azerbejdžancima. Prema azerbejdžanskim medijima, za razliku od prethodnih vježbi, ove vježbe su pokrile cijelu međudržavnu granicu sa Azerbejdžanom i uključivale su više oružja i osoblja. Prema izjavi Ambasade Irana u Azerbejdžanu, Teheran je poslao Bakuu obavijest o vježbama, i vojni lideri obiju država razgovarali su o ovim vježbama.

Ovo se dešava usred rastućih tenzija između Bakua i Teherana i lobiranju Teherana za savez s Armenijom. Od rata u Nagorno-Karabahu 2020, Iran je upozorio na projekat koridora Zangezur, za koji Teheran strahuje da bi mogao prekinuti njegovu geografsku vezu s Armenijom. Takve optužbe protiv Azerbejdžana iznijeli su zvaničnici na različitim nivoima iranske Vlade, između ostalog, i vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei. U objavi na Twitteru od 19. jula, Khamenei je napisao: „Naravno, ako postoji politika namijenjena da blokira iransko-armensku granicu, Islamska Republika će joj se suprotstaviti, jer ova granica je hiljadugodišnja poveznica“,  nakon što je rekao „Drago nam je vidjeti da se Karabah vraća u Azerbejdžan“. Štaviše, nakon pokretanja vojnih vježbi, iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian kazao je da „Iran neće dozvoliti blokadu svoje povezujuće rute sa Armenijom, i kako bi osigurala taj cilj, Islamska Republika Iran također je pokrenula ratnu igru u toj regiji“.

Odnosi s Izraelom

Iran nastavlja s ovim optužbama uprkos uvjeravanjima ruske i azerbejdžanske vlade. Naprimjer, ruska strana je u više navrata izjavljivala da nikakva ekstrateritorijalnost neće biti primijenjena na transportne rute koje planiraju otvoriti između Armenije i Azerbejdžana. „Princip je da suverenitet nad putem ima država kroz čiju teritoriju on prolazi. To znači da ako put prolazi kroz armensku teritoriju, onda je to armenski put, ako je duž azerbejdžanske teritorije, onda je azerbejdžanski“, kazao je zamjenik ruskog premijera Aleksej Overčuk u intervjuu 30. septembra.  U drugom uvjeravanju, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je 14. oktobra da njegova država „nema namjeru okupirati teritoriju Armenije, kao što neki mogu pretpostaviti“. Pa ipak, Iran raspiruje tenzije u regiji upozoravajući na neposredne promjene granica i druge geopolitičke prijetnje.

Nekoliko dana nakon iranskih vježbi, Alijev i iranski predsjednik Ebrahim Raisi susreli su se na marginama Konferencije o interakciji i mjerama gradnje povjerenja u Aziji (CICA) u Astani, u Kazahstanu 13. oktobra. Na službenoj web-stranici azerbejdžanskog predsjednika objavljeno je da je Alijev rekao Raisiju da Azerbejdžan nastavlja napore da osigura mir i sigurnost u Kaspijskom moru i regiji Južnog Kavkaza, naglašavajući da „Azerbejdžan slijedi nezavisnu vanjsku politiku“.

Naglasak na „nezavisnoj vanjskoj politici“ vrijedan je pažnje, budući da Iran često upozorava Azerbejdžan na bliske odnose s Izraelom. Prema izvještajima nekih medija, sastanak između dvojice lidera nije bio toliko prijateljski kako su zvanični izvori izvijestili. Neki izvještaji sugerišu da je Alijev kritikovao iranskog predsjednika zbog gomilanja vojske na azerbejdžanskoj granici i zbog naoružavanja i pružanja vojne pomoći Armeniji da se suprotstavi Azerbejdžanu, opisujući to kao prijetnju za svoju državu. U odgovoru, Raisi je navodno negirao ove optužbe i kritikovao je Alijeva zbog pokornosti „cionistima“, čime je naizgled implicirao Izrael, kao i zbog nedavne posjete izraelskog ministra odbrane Bakuu.

Bliska saradnja s Turskom

Činjenica koju dijele azerbejdžanski mediji ukazuju na to da bi ove procurjele informacije sa sastanka mogle biti istinite. Prema različitim azerbejdžanskim medijskim agencijama, ispostavilo se da je Iran jedina zemlja na CICA samitu 13. oktobra koja se protivila predsjedavanju Azerbejdžana u narednom periodu, dok su ga sve druge države članice podržale.

U potezu koji se činio kao poruka Azerbejdžanu protiv bilo kakvih navodnih planova da mijenja granice i odsječe Iran od Armenije, Amirabdollahian je otputovao u trodnevnu posjetu Armeniji 20. oktobra i otvorio je konzulat u Kapanu, središtu pokrajine Sjunik na jugu Armenije. Mediji su izvijestili da radovi na obnovi zgrade konzulata nisu završeni, pa je stoga otvorena užurbano.  U svom obraćanju na ceremoniji otvaranja konzulata, Amirabdollahian je rekao: „Jasno smo izrazili svoje protivljenje bilo kakvoj geopolitičkoj promjeni granica u regiji Kavkaza… Smatramo sigurnost Armenije sigurnošću Islamske Republike Iran i regije.” Obje strane jasno grade saradnju u različitim sferama, uključujući vojsku i ekonomiju. Osim što želi da poveća bilateralni trgovinski promet sa 700 miliona dolara na 3 milijarde dolara, Iran takođe razgovara o isporuci borbenih dronova u Armeniju.

Amirabdollahianova posjeta Armeniji poklopila se s posjetom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana oslobođenim teritorijama Karabaha u Azerbejdžanu, gdje se pridružio Alijevu na ceremoniji otvaranja aerodroma Zangilan, drugog međunarodnog aerodroma koji je Azerbejdžan otvorio na oslobođenim teritorijama, i na ceremonijama za druge projekte u regiji koja graniči sa Iranom. Azerbejdžan svoju blisku saradnju sa Turskom vidi kao garanciju protiv sigurnosnih prijetnji koje predstavlja savez Irana i Armenije, za koji se ove dvije strane nadaju da će se razviti u trilateralni blok sa Indijom.

Izvor: The National Interest