Rat ušao u deveti mjesec, a ruski problemi su sve veći

Kako se ruski rat u Ukrajini odužio u već deveti mjesec, slabosti njene vojske postale su jasnije, s očiglednim oslanjanjem na iransku podršku, koja je postajala sve jača.

Ukrajinski civili odbijaju napade, za koje se općenito smatra da se izvode samoubilačkim dronovima iranske proizvodnje Shahed-136, iako Teheran insistira na suprotnom, a ukrajinske snage zauzimaju sve više teritorija na jugu i istoku.

U međuvremenu, zakonodavci iz Sjedinjenih Američkih Država i francuski predsjednik Emmanuel Macron čini se da šalju različite signale o odlučnosti da nastave podržavati Ukrajinu.

Prošle sedmice su ruske snage gađale Bakhmut, na istoku zemlje, ali bez proboja ukrajinske linije.

U regiji Lugansk ukrajinske snage navodno su zauzele autoput koji povezuje Kreminu sa Svatovima, dva grada koja otvaraju put prema Starobilsku, velikom logističkom centru.

Napori ruskih trupa da preduzmu ofanzivu u Harkovu, gdje su nedavno izgubili više od 8.000 kvadratnih kilometara teritorije, bili su neučinkoviti.

Ukrajinske snage kažu da su ponovo zauzele 544 naselja u regiji, dok su samo 32 ostala pod okupacijom.

U Hersonu sljedeća, možda ključna bitka

U Hersonu, na jugu, gdje su ruske snage navodno nagomilale 45 bataljonskih taktičkih grupa, očekuje se da će se voditi sljedeća velika, i možda ključna, bitka.

Ruske snage minirale su prelaze i mostove preko rijeke Dnjepar u očekivanju ukrajinskog kontranapada, prema tvrdnjama iz Kijeva.

“Jedinice ruskih okupacijskih snaga miniraju [istočnu obalu rijeke Dnjepar], ostavljajući male prolaze za potencijalno povlačenje svojih trupa s desne obale”, saopćio je Generalštab oružanih snaga Ukrajine.

Tvrde da je Rusija poslala 2.000 novomobiliziranih ljudi da nadgledaju evakuaciju ljekara, učitelja i bankara iz zapadnog Hersona.

Novinska agencija Tass izvijestila je da ruske snage pripremaju grad Herson za ulične bitke, dok su “vlasti” evakuirale ljekare, učitelje i bankare iz šireg područja.

“Svi civili Hersona moraju odmah napustiti grad… svi odjeli i ministarstva civilne uprave moraju prijeći danas na lijevu obalu Dnjepra”, objavila je gradska okupacijska uprava u poruci na Telegramu 22. oktobra.

Prema Moskvi, do danas ih je oko 70.000 napustilo Herson. Ukrajina kaže da je evakuacije bolje opisati kao prisilne deportacije u Rusiju ili na okupirana područja.

Šef Ukrajinske obavještajne službe Kirilo Budanov rekao je za Ukrajinsku pravdu kako vjeruje da će grad Herson vjerojatno biti zauzet do kraja godine.

Od početka ofanzive 29. avgusta već je vraćeno više od 500 kvadratnih kilometara regije, a čini se da su ruske pripreme sada usmjerene na odbranu i bijeg.

Moguće rušenje brane Kahovka

Ukrajinska vojna obavještajna služba izvijestila je da je Rusija minirala branu hidroelektrane Kahovka na rijeci Dnjepar.

Institut za studije rata rekao je da bi ruske snage vjerojatno digle branu uzrak kako bi prikrile svoje povlačenje.

Budanov je rekao da bi djelomično rušenje brane poplavilo zapadni Herson i odgodilo ukrajinsko napredovanje za dvije sedmice, uglavnom zato što bi brana prestala služiti kao most i transportna arterija.

Rusiji ponestaje i projektila i municije, tvrde zapadni i ukrajinski izvori.

“Teror s uporabom Shahed [dronova] mogao bi biti prisutan još dugo”, rekao je Budanov, jer je Rusija naručila 1.700 oružja navodno iranske proizvodnje – iako još nisu sva napravljena.

“Ali s upotrebom projektila je situacija drugačija, ne, jer su rezerve gotovo iscrpljene. Za Iskandere ostaje oko 13 posto [zaliha], za rakete Kalibr-PL, Kalibr-NK oko 43 posto, a za rakete Kh-101 i Kh-555 oko 45 posto. Općenito je vrlo opasno pasti ispod 30 posto, jer je to netaknuta rezerva”, rekao je.

Ukrajina je rekla da osim bespilotnih letjelica, Iran razmatra isporuku Rusiji raketa Fateh-110 i Zulfighar, koje su slične projektilima Iskander. Nabavka bi bila u desecima raketa.

New York Times je izvijestio da je Rusija premjestila S-300 iz Sirije u Ukrajinu, što ukazuje na manjak čak i municije za taj sistem, za koju smatra da je ima dovoljno.

U međuvremenu, osnivač Wagner grupe Jevgenij Prigožin kritizirao je rusko ponašanje u ratu u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Washington Post.

Slaba opskrba Wagnerovih plaćenika

Ruske oružane snage slabo su opskrbljivale Wagnerovu grupu oružjem i novcem, uprkos tome što su se sve više oslanjale na nju, posebno na istoku, pišu novine.

Ukrajinska vojna obavještajna služba rekla je da je oko 8.000 Wagnerovih plaćenika aktivna na ukrajinskom tlu, a većina ih je regrutirana iz ruskih zatvora.

U nemogućnosti da osvoji ili zadrži teritoriju, Rusija je nastavila udarati po ukrajinskoj infrastrukturi iz zraka, uglavnom koristeći iranske bespilotne letjelice kamikaze, čiju isporuku Iran poriče.

Budanov je rekao da su udari bili isključivo na civilnu infrastrukturu.

Ruski zastupnik Andrej Guruljov objasnio je strategiju na ruskoj televiziji.

“Ako nema struje, nema vode, frižidera, kanalizacije. Sedmicu nakon što se isključi struja, grad Kijev će plivati u g….. Postojat će jasna prijetnja epidemije”, rekao je Guruljov.

“Moramo onesposobiti kontrolne centre. U digitalnom smo dobu. Podatkovni centri sa serverima kontroliraju željeznicu i ukrajinske sisteme opskrbe energijom, kao i bankarske sisteme i štampariju novca”, rekao je Guruljov, predviđajući “poplavu izbjeglica prema zapadnim granicama”.

No, čini se da ova zračna kampanja ne napreduje prema planu.

Nakon početnog šoka zbog gubitka struje i gradskih postrojenja za vodu, zbog napada dronovima i projektilima, Ukrajinci su krenuli u akciju i tvrde da su obnovili 253 od 580 oštećenih energetskih infrastrukturnih objekata.

Anketa od 24. oktobra pokazala je nesmanjenu volju Ukrajinaca, jer ih je 86 posto Kijevskom međunarodnom institutu za sociologiju reklo da žele nastaviti borbu uprkos napadima na civile.

Čak 66 posto glasovalo je za nastavak rata, čak i oni koji govore ruskim jezikom.

Smanjenje prijetnje od dronova

Ukupno, samo 10 posto Ukrajinaca reklo je da treba započeti pregovore o zaustavljanju bombardiranja gradova.

Osim toga, ukrajinska protuzračna obrana bila je uspješna u smanjenju prijetnje od dronova.

Budanov je procijenio da je protuzračna odbrana oborila dvije trećine od 330 dronova Shahed-136 raspoređenih do 22. oktobra.

Rusija je ispalila 40 projektila, a prijavila je 16 bespilotnih letjelica Shahed-136. Ukrajina je oborila 20 projektila i 11 bespilotnih letjelica.

Glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga Jurij Ignat rekao je da se sistem protuzračne obrane IRIS-T koji je isporučila Njemačka, dobro pokazao u napadoma, u prvoj potvrdi da su isporuke primljene i puštene u akciju bile učinkovite.

Ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je kako očekuje da će protuzračna obrana biti znatno ojačana u sljedeća dva mjeseca s dolaskom novih sistema jer je američki predsjednik Joe Biden navodno razmatrao ubrzanje isporuke projektila presretača Hawk Ukrajini.

Ukrajinski duh bio je u suprotnosti s mješovitim signalima ključnih saveznika.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je osigurao haubice Caesar i obećao protuzračnu obranu Crotale, rekao je publici u Rimu da “postoje izgledi za mir kada Ukrajina donese takvu odluku”, sugerirajući da bi Ukrajina trebala zamijeniti zemlju za mir.

Različiti signali sa Zapada

U Washingtonu je grupa od 30 liberalnih američkih zastupnika pisala Bidenu pozivajući ga da otvori direktne pregovore s Moskvom.

Zbgo tog pisma, učinilo se da su demokrate podijeljene u podršci Ukrajini nekoliko dana uoči američkih izbora na sredini mandata 8. novembra, a potpisnici su ga povukli nakon 24 sata.

Poziv je uslijedio nekoliko dana nakon što je čelnik republikanske manjine u Zastupničkom domu Kevin McCarthy sugerirao da će njegova stranka smanjiti vojnu pomoć Ukrajini ako osvoji većinu.

“Mislim da će ljudi sjediti u recesiji i neće htjeti ispisati bjanko ček Ukrajini. Oni to jednostavno neće učiniti”, rekao je u intervjuu.

Nasuprot tome, jasan signal podrške Ukrajini došao je od italijanske čelnice, premijerke Giorgie Meloni, desničarske populistice koja je vodila kampanju o potrebi snižavanja troškova energije poraslih zbog rata.

“Svako ko vjeruje da je moguće zamijeniti slobodu Ukrajine za naš duševni mir griješi”, rekla je u parlamentu u svom prvom govoru.

“Popuštanje Putinovoj ucjeni u vezi s energijom ne bi riješilo problem, već bi ga pogoršalo.”