Rusija pokušava povećati proizvodnju oružja za rat u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao je novi odbor, osnovan u cilju ubrzavanja proizvodnje i isporuke oružja ruskim snagama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin, suočen s kašnjenjima u vojnoj proizvodnji i rastućim gubicima na bojnom polju, pozvao je Vladu da preskoči birokratske procedure kako bi proizvela dovoljno oružja i zaliha za trupe u Ukrajini, gdje je ukrajinska protuofanziva bacila ruske snage na koljena.
Nedovoljna opskrba ruske vojske u osmomjesečnom ratu postala je toliko izražena da je Putin morao formirati poseban odbor koji će pokušati riješiti taj problem.
Tako je Putin u utorak imenovao članove novog odbora koji je formiran kako bi se ubrzala proizvodnja i isporuka oružja i zaliha za ruske trupe, naglasvši potrebu da se “ubrza tempo na svim frontovima”.
Ruski novinski izvještaji pokazuju da mnogi koji su mobilizirani za borbu u Ukrajini nisu dobili odgovarajuću osnovnu opremu, poput medicinske opreme i pancirnih prsluka, te su se morali sami snaći za zalihe.
‘Ruska artiljerijska municija pri kraju’
Putin je prošle sedmice pokušao uvjeriti javnost da je sve u redu, posjetivši poligon za obuku u Rusiji, gdje je pokazao dobro opremljene vojnike.
Drugi izvještaji sugeriraju da su ruske trupe sve više prisiljene koristiti staru i ponekad nepouzdanu opremu te da su neke novomobilizirane trupe bez dovoljno obuke hitno poslane na prve liniju u ratu.
Zbog nedostatka preciznog oružja dugog dometa, Ministarstvo odbrane Velike Britanije izjavilo je da će Rusija sada vjerovatno pribjeći korištenju velikog broja dronova kako bi pokušala probiti ukrajinsku protuzračnu odbranu.
Ruska “artiljerijska municija je pri kraju”, navelo je Ministarstvo odbrane u Londonu u izvještaju objavljenom u utorak.
Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washintonu je saopćio da je “sporiji tempo ruskih zračnih, raketnih i bespilotnih napada vjerovatno posljedica smanjenja zaliha projektila i bespilotnih letjelica te ograničene efikasnosti napada u postizanju ruskih strateških vojnih ciljeva.”
Uprkos problemima s opskrbom, ruska vojska je nanijela ogromnu štetu i velki broj žrtava u Ukrajini, uništavajući kuće, zgrade i ukrajinsku električnu mrežu.
Dosadašnja šteta 350 milijardi eura
Svjetska banka procjenjuje da dosadašnja šteta u Ukrajini iznosi 350 milijardi eura (348 milijardi dolara).
Prema podacima Ujedinjenih naroda, od početka ruske invazije 24. februara do početka oktobra u Ukrajini je zabilježeno 15.246 civilnih žrtava; 6.114 ljudi je poginulo, a 9.132 ranjeno.
Prema podacima UN-a, 7,7 miliona Ukrajinaca napustilo je zemlju i sada je raseljeno širom Evrope.
Novi britanski premijer Rishi Sunak je u utorak obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će podrška njegove zemlje Ukrajini biti postojana i snažna.
Sunakovi prethodnici, Boris Johnson i Liz Truss, također su bili jasni u punoj podršci ove ratom razorene zemlje.
“Premijer je rekao da predsjednik Zelenski može računati na kontinuiranu podršku njegove vlade”, rekao je glasnogovornik Downing Streeta.
Rusi se pregrupiraju, jačaju jedinice
Zelenski je u svom noćnom videoobraćanju kazao da je pozvao Sunaka da posjeti Ukrajinu.
Visoki ukrajinski dužnosnik predvidio je kasno u utorak da “najteže bitke” tek dolaze za stratešku južnu pokrajinu Herson, koju je djelimično okupirala Rusija, gdje se ruska vojska ukopava kako bi se suočila s ukrajinskom protuofanzivom.
Glavni grad regije i riječna luka Herson, koji je prije rata imao oko 280.000 stanovnika, najveće je urbano središte koje Rusija drži pod kontrolom od kako ga je zauzela početkom invazije na Ukrajinu prije osam mjeseci.
Čini se da ukrajinske snage nisu ostvarile veliki napredak u protuofanzivi u regiji Herson od početka oktobra.
“S Hersonom je sve jasno; Rusi se pregrupiraju, jačaju svoje jedinice tamo”, rekao je Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika, u utorak navečer.
‘Najteža bitka će biti za Herson’
“To znači da se niko ne sprema povlačenje. Naprotiv, najteža bitka će biti ona za Herson”, kazao je Arestovič, ne precizirajući kada bi se ta bitka mogla dogoditi.
Jedan od saveznika Moskve u utorak je pozvao Rusiju da ubrza tempo i opseg razaranja Ukrajine.
Ramzan Kadirov, čelnik Čečenije koji je poslao trupe da se bore u Ukrajini, pozvao je Moskvu da uništi cijele gradove kao odmazdu za ukrajinsko granatiranje ruskog teritorija.
“Naš odgovor je bio preslab”, rekao je Kadirov.
“Ako granata doleti u našu regiju, cijeli gradovi moraju biti izbrisani sa lica Zemlje, kako ne bi ikada pomislili da mogu pucati u našem smjeru”, kazao je čečenski vođa.