WP: Popuštanje Putinovoj nuklearnoj ucjeni geopolitička je katastrofa

Ukoliko Putin zveckanjem nuklearnim oružjem postigne svoje geopolitičke ciljeve, to bi uzdrmalo same temelje svjetskog poretka nakon 1945, piše ‘Washington Post’.

Na Zapadu raste strah da bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje kako bi spasio svoju propalu vojnu kampanju (Reuters)

Raketni napadi Vladimira Putina na civilne ciljeve u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima uglavnom su protumačeni kao njegov odgovor na eksploziju koja je u subotu teško oštetila most koji povezuje Krim s Rusijom preko Kerčkog moreuza, piše Max Boot u kolumni za Washington Post.

Dalje navodi da, kako Putin nastavlja s napadima, na Zapadu raste strah da bi mogao upotrijebiti nuklearno oružje kako bi spasio svoju propalu vojnu kampanju.

On podsjeća da je američki predsjednik Joe Biden prošlog četvrtka rekao da se Putin “ne šali kada govori o potencijalnoj upotrebi taktičkog nuklearnog oružja ili biološkog ili hemijskog oružja” te upozorio da se prvi put nakon kubanske krize suočavamo s “rizikom Armagedona”.

“Biden je upravu kada kaže da su rizici nuklearne upotrebe, iako još uvijek niski, veći nego što su bili proteklih decenija – i da bi, ukoliko Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje, rat mogao izmaći kontroli. Ovo je prijetnja koju moramo shvatiti ozbiljno. No u isto vrijeme moramo biti zabrinuti zbog mogućnosti da bi Putinove prijetnje mogle natjerati Zapad da ustukne”, mišljenja je Boot.

Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem

Ukoliko Putin zveckanjem nuklearnim oružjem postigne svoje geopolitičke ciljeve to bi, smatra on, uzdrmalo same temelje svjetskog poretka nakon 1945. godine.

“Zadnje što želimo uraditi je poslati poruku da država s nuklearnim oružjem može napasti svoje susjede, počiniti ratne zločine, prekrojiti međunarodne granice – i izvući se s tim”, napominje Boot.

To bi, ističe on, ohrabrilo druge države s nuklearnim oružjem da djeluju nepromišljeno te potaklo države bez nuklearnog oružja da ga nabave.

“Zamislite kako bi to protumačio Peking koji jača svoj konvencionalni i nuklearni arsenal. To bi značilo da bi Kina mogla nekažnjeno napasti Tajvan. Isto bi važilo i za Sjevernu Koreju koja je ove godine testirala projektile rekordnom brzinom i nedavno donijela zakon kojim potvrđuje svoje pravo na pokretanje nuklearnog preventivnog napada. To bi značilo da Sjeverna Koreja može nekažnjeno napadati ili u krajnjem slučaju ucjenjivati Južnu Koreju i Japan. To bi i Teheranu sugeriralo da će, ako nastavi s proizvodnjom nuklearnog oružja, moći nekažnjeno prijetiti SAD-u  i njihovim regionalnim saveznicima”, pojašnjava Boot u svojoj kolumni.

‘Biden nesvjesno pojačava Putinove prijetnje’

Zbog toga je, ističe on, od presudne važnosti da Putin ne uspije u svojoj nuklearnoj ucjeni. Dalje navodi da je Bidenova administracija daleko od toga da mu popusti te podsjeća da je, nakon Putinove posljednje runde nuklearnih prijetnji, najavila više isporuka oružja Ukrajini – uključujući visoko učinkovite raketne sisteme visoke mobilnosti.

“No ipak, ruske prijetnje obeshrabruju administraciju da opskrbljuje Ukrajinu raketama većeg dometa, tenkovima i borbenim avionima”, navodi Boot.

“Nastojeći da odvrati Putina od upotrebe nuklearnog oružja, Biden možda nesvjesno pojačava prijetnje ruskog diktatora pričama o sudnjem danu i spekulacijama o tome kakvu vrstu kompromisa zapad može ponuditi”, dodaje.

Smatra da je finska premijerka Sanna Marin imala pravi odgovor na pitanje o Putinovom odmaku kada je rekla da je “izlaz iz sukoba da Rusija napusti Ukrajinu”.

“Jedini način na koji ova zla invazija može završiti jeste da Putin i oni oko njega shvate da se ne mogu dobiti rat i da su troškovi povlačenja manji od ostajanja na mjestu i riskiranja gubitka većeg broja ruske vojske”, smatra Boot.

Zapad ne smije ustuknuti

On navodi da postoje indicije da su i u Kremlju svjesni svoje prave pozicije. Podsjeća da je The Post, pozivajući se na američke obavještajne službe, u petak izvijestio da je član Putinovog najužeg kruga “proteklih sedmica direktno izrazio neslaganje s načinom na koji Putin vodi rat u Ukrajini”.

Osim toga, Kremlj je smjenjivao ruske vojne zapovjednike u Ukrajini, a na ruskim društvenim mrežama, pa čak i televiziji, sve se više čuju kritike “specijalne vojne operacije”.

Također je sam Putin prošle sedmice rekao grupi učitelja: “Nadamo se da će se situacija na novim teritorijima ubrzo stabilizirati”, što se, navodi Boot, čini kao prešutno priznanje da situacija trenutno nije povoljna.

“Dok Rusija nastavlja posrtati, Zapad ne smije ustuknuti. Budite zabrinuti, ali ne paničte pred Putinovim prijetnjama. Moramo se brinuti ne samo o katastrofalnim troškovima Putinove upotrebe nuklearnog oružja da spriječi poraz, već i o katastrofalnim troškovima dopuštanja da se posluži nuklearnim prijetnjama kako bi pobijedio”, zaključuje Boot kolumnu u Washington Postu.

Izvor: Agencije