Ruski portal: Kako Centralna Azija gleda na politiku Rusije?

Djelomična mobilizacija koju je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin radi podrške operacijama vojske potaknula je migracijske tokove prema teritorijama republika formiranih nakon raspada SSSR-a.

Rusi idu na granicu s Gruzijom kako bi izbjegli obaveznu mobilizaciju koju je proglasio Putin (Getty)

Djelomična mobilizacija koju je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin radi podrške operacijama vojske potaknula je migracijske tokove prema teritorijama republika formiranih nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Novinar Kiril Krivoshiev u svom izvještaju, koji je objavio ruski portal News.ru, kaže da se priliv Rusa u Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan ne tako davno smatrao nemogućim, ali da je, zbog trenutne politike Rusije, to postala stvarnost čiji se razmjeri tek trebaju procijeniti.

Odgovarajući uslovi

Prema riječima Krivoshieva, broj ruskih doseljenika, koji su od 21. septembra stigli u Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan, još nije poznat zbog poteškoća u prebrojavanju. Međutim, kaže kako ove tri zemlje smatraju da većina Rusa koji su stigli na njihove teritorije neće ostati tu duže vrijeme, sugerirajući da će im “post-sovjetske republike” poslužiti kao tranzitna tačka na putu do neke druge destinacije.

Citirao je uzbekistanskog politologa Bahtiyora Alimjanova koji je rekao da Taškent smatra Ruse samo izvorom prihoda i da ne predstavljaju nikakvu opasnost za unutrašnji politički život.

Autor je prenio riječi i kirgistanskog politologa i ekonomskog stručnjaka Kubatbeka Rakhimova, koji je rekao da njegova zemlja već ima program “digitalnog nomadstva”, o kojem je vlada otvoreno govorila. Riječ je programu koji omogućava strancima da žive u Kirgistanu bez registracije ili traženja drugih dozvola.

“Mislim da možemo lako primiti 40-50 hiljada novih ljudi, i to će nam čak biti od koristi”, komentirao je.

Rakhimov je rekao da je Kirgistan stvorio povoljne uslove da Rusi provedu zimu sigurno i da tamo ostanu u svjetlu napete situacije. Međutim, prema njegovim procjenama, tamo se neće naseliti više od 10 hiljada Rusa.

Krivoshiev je rekao da Tadžikistan pokušava privući ruske stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija na domaće tržište rada. Naprimjer, kompanija “Nova Soft”, specijalizirana za razvoj softvera za avijaciju, odmah je objavila oglas pozivajući Ruse da se zaposle.

Korist

Pored IT stručnjaka, povećala se potražnja za ruskim ljekarima i nastavnicima u glavnom gradu Dušanbeu.

S obzirom da su Kazahstan, Tadžikistan i Kirgistan članovi Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), Rusi imigranti su u početku vjerovali da će ih te zemlje predati Rusiji kao vojnom savezniku, ali se pokazalo suprotno.

Što se tiče povećanja broja državljana Ruske Federacije koji dolaze na teritoriju Republike Uzbekistan, mediji te zemlje su objavili da je pitanje njihovog boravka regulirano zakonodavstvom Uzbekistana, bilateralnim i multilateralnim zakonskim odredbama, uključujući ekstradiciju, uz napomenu da državljani stranih zemalja, koji nisu počinili zločine, ne podliježu prisilnoj deportaciji.

Prema Krivoshievu, Arkady Dubnov, ruski stručnjak za centralnoazijska pitanja, talase migracije Rusa u te zemlje vidi kao “zanimljivu historijsku transformaciju”, napominjući da potomci onih koji su osnovali sovjetsko carstvo ubiru plodove rada njihovih očeva i djedova.

Regrutacija

Kiril Krivoshiev je priznao da ruska vojna operacija u Ukrajini ima i druge posljedice na Uzbekistan, Kirgistan i Tadžikistan, možda čak i veće od priliva Rusa.

Pojašnjava da je gotovo istovremeno s djelomičnom mobilizacijom u Rusiji pokrenut novi program koji omogućava strancima, uključujući radnike migrante, da potpišu vojni ugovor, uz pristup nekim privilegijama, poput prilično visoke mjesečne plaće tokom cijelog perioda služenja vojnog roka i mogućnost da se na brz način dobije ruski pasoš.

S tim u vezi, šef Asocijacije migranata Rusije Vadim Koženov rekao je da “ova dvostruka ponuda nije mogla da ne privuče zainteresirane da se priključe ruskoj armiji. Od početka mobilizacije, dobili smo na desetine poziva onih koji žele da učestvuju u programu. Pozvala nas je i jedna grupa građana iz Tadžikistana koji imaju borbeno iskustvo”.

Koženov je napomenuo da su ambasade tri zemlje: Uzbekistana, Kirgistana i Tadžikistana, objavile saopćenja u kojima podsjećaju svoje građane da se učešće u vojnom sukobu na strani strane države smatra zločinom.

Arkady Dubnov je skrenuo pažnju i na neformalni samit u Sankt Peterburgu koji je nedavno okupio lidere Zajednice nezavisnih zemalja (ZND) te ukazao na razgovore o slanju migranata iz niza tih zemalja kako bi učestvovali u ruskoj vojnoj operaciji.

Izvor: Agencije

Reklama