Putinov udar na civile mogao bi biti najava brutalne nove faze u ratu

Najnoviji prikaz brutalnosti i osvetoljubivosti Vladimira Putina mogao bi biti izljev bijesa zbog dizanja u zrak znamenitog Krimskog mosta.

Svaka produžena Putinova kampanja protiv civila bila bi usmjerena na slamanje ukrajinskog morala i mogućeg slanja novog vala izbjeglica u zapadnu Evropu, što bi moglo stvoriti podjele među NATO saveznicima koji podržavaju Ukrajinu (Reuters)

Najnoviji prikaz brutalnosti i osvetoljubivosti Vladimira Putina mogao bi biti izljev bijesa zbog dizanja u zrak  znamenitog Krimskog mosta. Ali njegovo neselektivno gađanje ukrajinskih civila također povećava izglede za užasan novi obrat u opakom ratu, navodi se u analizi CNN-a.

Ruski projektili su u ponedjeljak uništili pješački most u Kijevu, koji je zbog staklenog dna bio popularna turistička destinacija, uništili su raskrsnice tokom jutarnje saobraćajne gužve te pali pored dječijeg igrališta.

Nestanci struje zahvatili su cijelu zemlju, mjestimično prekidajući opskrbu vodom i transport, u udarima koji su podsjetili na teror počinjen nad civilima u ranim danima invazije, ali koji je uveliko oslabio posljednjih mjeseci.

Poruka je bila očita da je svijet vidi. Putin ne namjerava biti ponižavan. Neće priznati poraz. I sasvim je spreman izazvati pokolj civila i neselektivni teror kao odgovor na njegov niz preokreta na bojnom polju, navodi se u analizi CNN-a.

Ali mete gađane u ponedjeljak također su imale malu vojnu vrijednost i, ako ništa drugo, služile su kao odraz Putinove potrebe da pronađe nove mete zbog njegove nesposobnosti da nanese poraze Ukrajini na bojnom polju.

Bombardiranje energetskih instalacija, posebno u ponedjeljak, činilo se nesuptilnim nagovještajem patnje koju bi ruski predsjednik mogao nanijeti s početkom zime, čak i dok se njegove snage povlače pred ukrajinskim trupama koje koriste zapadno oružje.

Ova mogućnost da bi Putin mogao navijestiti novi krvavi zaokret u ratu koji je prošao kroz više strateških faza od invazije u februara teško je opterećivala umove političkih i vojnih čelnika u Washingtonu u ponedjeljak. Njihova reakcija bila je prožeta gnušanjem što Putin ponovno pokreće bezosjećajni rat protiv civila koji je podsjetio na užase Evrope u 20. stoljeću.

Kako bi SAD trebao reagirati?

Napadi na civile u kojim je poginulo najmanje 14 ljudi su također skrenuli novu pažnju na naredne korake koje SAD i njegovi saveznici moraju poduzeti kako bi odgovorili, nakon što su Ukrajini već poslali milijarde dolara vrijedno oružje i opremu u učinkovitom posredničkom ratu s Moskvom.

Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponudio napredne zračne sisteme koji bi pomogli u odbrani od ruskih zračnih napada, ali Bijela kuća nije tačno navela što bi moglo biti poslano.

John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, sugerirao je da Washington blagonaklono gleda na zahtjeve Ukrajine i da je gotovo svaki dan u kontaktu s vladom u Kijevu. “Činimo najbolje što možemo u sljedećim paketima kako bismo zadovoljili te potrebe”, rekao je za CNN.

Kirby nije mogao reći mijenja li Putin svoju strategiju s gubitničkog rata na bojnom polju na kampanju za uništavanje morala civila i nanošenja razorne štete ukrajinskim gradovima i infrastrukturi, iako je sugerirao da je to trend koji se razvija posljednjih dana i koji je već bio u toku.

“Izgledno je da je to nešto što su planirali već neko vrijeme. To ne znači da je eksplozija na Krimskom mostu možda ubrzala neke od njihovih planova”, rekao je Kirby.

Napad na civile bio bi u skladu s rezimeom novog ruskog generala zaduženog za rat, Sergeja Surovikina, koji je služio u Siriji i Čečeniji. Na oba mjesta, Rusija je neselektivno bombardirala civilna područja i uništila stambene četvrti i infrastrukturu te je optužena za ozbiljno kršenje ljudskih prava.

Baražna vatra protiv ukrajinskih civila u ponedjeljak također je bila zastrašujuća, s obzirom na to da se dogodila nakon najnovijih Putinovih nuklearnih prijetnji i višednevne rasprave o tome može li upotrijebiti taktičko nuklearno oružje. Ako to ne učini, čini se malo vjerovatnim – s obzirom na njegovu nesvjesnost patnje civila – da bi bilo kakva takva odluka bila motivirana željom da se nevini poštede od tako užasnog oružja. Ipak, Kirby je rekao da nema naznaka da Rusija aktivira nuklearno oružje ili da SAD treba promijeniti vlastitu nuklearnu poziciju.

Ali francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je zabrinutost Zapada da bi napadi u Ukrajini u ponedjeljak u vrijeme špice mogli biti uvod u još jedan zaokret u sukobu.

“To je duboka promjena prirode ovog rata”, rekao je novinarima.

Bivši američki dužnosnik: Putin signalizira sumornu zimu

Penzionisani potpukovnik Alexander Vindman, bivši direktor za evropska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je da je Putin, napadajući mete osmišljene da naškode ukrajinskom moralu i energetskoj infrastrukturi, poslao poruku o tome kako će voditi rat u narednim mjesecima.

“Signalizirao je u kojem će pravcu ići kad uđemo u zimu. Pokušat će prisiliti ukrajinsko stanovništvo na kompromis, da se odrekne teritorija, napadajući ovu infrastrukturu”, rekao je Vindman za CNN.

Vindman je pozvao SAD da osigura opremu za protuzračnu odbranu i oružje koje bi moglo uništavati bespilotne letjelice iranske proizvodnje korištene u napadima u ponedjeljak.

Ukrajinci su saopćili da su oborili 56 od 84 projektila i bespilotnih letjelica koje je lansirala Rusija, u očitoj osveti za eksploziju na strateškom mostu koji vodi do anektiranog Krima koji je ključan za ratne napore Moskve i simbol je Putinove vladavine.

Prema njihovim tvrdnjama, da imaju modernu opremu, mogli bi povećati broj oborenih bespilotnih letjelica i projektila, čime bi se smanjio broj ubijenih i povrijeđenih ukrajinskih civila.

Svaka produžena Putinova kampanja protiv civila bila bi usmjerena na slamanje ukrajinskog morala i mogućeg slanja novog vala izbjeglica u zapadnu Evropu, što bi mogla stvoriti podjele među NATO saveznicima koji podržavaju Ukrajinu.

Rani znaci sugeriraju da je Putin ponovno krivo protumačio kako će svijet odgovoriti na njegovu brutalnost. Macron je, primjera radi, rekao da će napadi potaknuti Francusku da poveća vojnu pomoć Kijevu. Traumatični snimci ukrajinskih civila koji uživo prenose ruske projektile koji tutnje iznad njihovih glava i eksplozije mogu poslužiti za očvršćavanje mišljenja zapadne javnosti koja se ove zime suočava s vlastitim pritiskom zbog Putinova energetskog rata. I ako ništa drugo, otvaranje vatre na civile nagovještava rusku – a ne ukrajinsku – slabost, budući da sugerira da Putin nije u stanju odgovoriti na terenu na ponižavajuće poraze svojih snaga, navodi se u analizi CNN-a.

Pouka ovog užasnog rata je da sve što je Putin učinio da razbije naciju za koju ne vjeruje da ima pravo na postojanje, samo ju je ojačalo i ujedinilo.

Izvor: Agencije