Eksplozija na Krimskom mostu, hoće li Rusija odgovoriti napadom na vitalne ukrajinske ciljeve?

Osim svog simboličnog značaja, Krimski most je važna transportna arterija, što se odnosi i na snabdijevanje ruskih borbenih grupa na Krimu i u Hersonu.

Eksplozija na mostu koji povezuje Rusiju s Krimom (Anadolija)

Piše: Fahim Sourani

Ruski stručnjaci i posmatrači nemaju nikakve sumnje u to da Kijev stoji iza napada na strateški Krimski most, što je ”čin sabotaže” kojim su ukrajinske vlasti često prijetile. To se jasno pokazalo, prema njihovom mišljenju, iz komentara ukrajinskog Ministarstva odbrane o incidentu, koje je na svojoj web stranici objavilo sljedeće: “Nestali su raketna krstarica Moskva i Kerčki most, dva ozloglašena simbola ruske moći na ukrajinskom Krimu. Šta je sljedeće, Rusi?”

Ruski predsjednik Vladimir Putin formirao je specijalnu vladinu komisiju koja će istraživati okolnosti nesreće, dok ruski zakonodavci smatraju da eksplozija na mostu predstavlja “veliki” prelazak crvenih linija.

Paralizirajuće stanje

Eksplozija na mostu dovela je do potpune obustave saobraćaja. Kremlj još uvijek nije objavio informacije o tome kada će započeti obnova, ali je Nacionalni komitet za borbu protiv terorizma izvijestio da je kamion eksplodirao na mostu, zapalivši sedam cisterni goriva na teretnom vozu koji je saobraćao prema Krimu.

Procjene štete na Krimskom mostu variraju, gdje je urušen jedan kolovoz nakon eksplozije. Procjenjuje se da gubici iznose 500 miliona rubalja (više od osam miliona dolara), prema Sveruskom savezu osiguravajućih kompanija.

Do ovog momenta, pretpostavka da je most gađan projektilima bila je isključena. Prema ruskim vojnim stručnjacima, to je strateška meta, a sistem protivzračne odbrane koji štiti mosta nije ništa manje efikasan od onog koji okružuje glavni grad Moskvu. Također, treba uzeti u obzir konstantne prijetnje Kijeva da će dići most u zrak kada Ukrajina dobije odgovarajuće oružje.

Zastrašivanje

Vojni analitičar Alexey Frolov kaže da eksplozija Krimskog mosta neće, za razliku od onoga na što je računao Kijev, ostaviti poluostrvo izoliranim od Rusije, ali da će dovesti do velikih gubitaka. Dodaje da će proces sanacije koštati mnogo, te da tek treba sagledati posljedice i izračunati gubitke obustave saobraćaja prema kopnu. Također, smatra da je cilj svakog terorističkog napada na simboličnu metu prije svega zastrašivanje stanovništva.

Prema njegovim riječima, budući da je isključena pretpostavka zračnog napada, ostaje opcija da je izveden čin sabotaže. Kamion s eksplozivom vjerovatno je detoniran u isto vrijeme kada je prugom prolazio voz s gorivom, napominjući kako je jedina pozitivna vijest da su plovni lukovi Krečkog mosta ostali netaknuti. Most služi za cestovni i željeznički saobraćaj, s tim da transport tereta ispod njega nije obustavljen.

U svakom slučaju, logističke usluge koje most pruža sada su pred teškim ispitom na neodređeno vrijeme. Osim svog simboličnog značaja, Krimski most je važna transportna arterija, što se odnosi i na snabdijevanje ruskih borbenih grupa na Krimu i u Hersonu. Međutim, opcija transporta brodovima i trajektom i dalje je donekle dostupna.

Zahtjevi da se odgovori

Međutim, izjave ruskih zastupnika upućuju na to da je neophodno reagirati, kao i na to da će Moskva ”djelovati” na novi način na ukrajinske “provokacije”. Prema riječima Andreja Guruljova, člana Komiteta za odbranu Državne dume, njegova zemlja mora pružiti “snažan odgovor” na ono što se dogodilo na Krimskom mostu, ali je pozvao da se s tim ne žuri.

Sa svoje strane, politički analitičar Dmitrij Evstafjev smatra da je gađanje mosta “prelazak svih crvenih linija” i znak da je potrebno nastaviti mirovni proces, te potrebe da se napravi novi, uvjerljiviji “gest dobre volje”. Međutim, ne smatra da će Moskva prihvatiti da vitalni infrastrukturni objekti u Ukrajini ostanu netaknuti, u vrijeme dok se njena infrastruktura uzima za metu.

U svom govoru opisuje Ukrajinu kao terorističku državu, a njenog predsjednika Zelenskog kao međunarodnog teroristu. Naglašava da odgovor Rusije na napad na Krimski most mora biti zasnovan na logici da je osveta za takve akcije neophodna i da se ”odmazda mora protezati na sve, na one koji su planirali, naredili i izvršili teroristički čin na Krimskom mostu.”

Nema više crvenih linija

Vojni stručnjak Vasilij Danikin kaže da je eksplozija u subotu ujutro na Krimskom mostu bila dobro smišljena, ali naginje mišljenju da vozač nije znao kakav je teret prevozio u kamionu.

Također ističe da postoji “neka veza” između napada na most i nedavne sabotaže plinovoda Sjeverni tok, dodajući da više nema “crvenih linija” i da se mora izvršiti osvetnički napad velikih razmjera na centre za donošenje odluka u Kijevu. Također je optužio američke obavještajne službe i Britance za umiješanost u ove napade.

Sabotaža vitalnog mosta

Prema ruskom stajalištu, Krimski most je od vitalnog značaja ne samo za razvoj Krima i Sevastopolja, već i za čitav jug Rusije.

Preko ovog mosta godišnje može preći 14 miliona ljudi, dok je preko njega moguće transportirati više od 13 miliona tona tereta.

Most, koji prolazi kroz Kerčki moreuz, povezuje Krim i Krasnodarski teritorij. Najduži je most u Rusiji, s dužinom od 19 kilometara. Posjeduje opremu za zaštitu od groma i alarme, a bez problema može izdržati potres jačine 9,1 po Rihteru. U njegovoj izgradnji učestvovao je tim od 13.000 ljudi, a radilo se bez pauze.

Izvor: Al Jazeera