SAD: Nema napretka sve dok Rusija ima uperen pištolj u glavu Ukrajine

Rusija je od kraja prošle godine nagomilala desetke hiljada vojnika na ukrajinskoj granici.

Rusija zahtijeva garancije da se NATO neće širiti na istok (EPA)

SAD i Rusija počinju u nedjelju u Ženevi pregovore o rastućim napetostima oko Ukrajine, pri čemu Moskva traži novi sveobuhvatni sigurnosni aranžman sa Zapadom, ali se suočava sa snažnim pritiskom da povuče snage.

Pregovori na visokom nivou otvaraju sedmicu diplomatije u kojem će se Rusija sastati s NATO-om i Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), a SAD pokušava uvjeriti evropske saveznike da neće biti gurnuti u stranu.

Rusija je od kraja prošle godine nagomilala desetke hiljada vojnika na ukrajinskoj granici i zahtijeva garancije da se NATO neće širiti na istok ili postaviti nove baze u bivšem Sovjetskom Savezu, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

‘Diplomatsko rješenje još moguće’

SAD, koji će predstavljati zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman, pristao je na pregovore iako je jasno dao do znanja da mnogi prijedlozi Moskve nisu dobar početak pregovora.

Prvobitno je za ponedjeljak planiran početak pregovora, no Sherman će se susresti na radnoj večeri sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Rjabkovim u nedjelju, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Državni sekretar Antony Blinken, odbacujući zahtjeve Moskve kao manipulaciju, insistirao je da razgovori neće donijeti nikakav napredak sve dok Rusija ima uperen “pištolj u glavu Ukrajine”.

„Spremni smo snažno odgovoriti na daljnju rusku agresiju. Diplomatsko rješenje još je uvijek moguće i poželjno ako ga Rusija izabere”, rekao je Blinken u petak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin susreo se sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom u Ženevi u junu i dogovorio redovne razgovore o “stabilnosti” između Sherman i Rjabkova, koji će ponovno predvoditi rusku delegaciju.

U dva telefonska poziva Putinu, Biden je upozorio na teške posljedice ako Rusija napadne Ukrajinu.

Mjere koje se razmatraju uključuju sankcije Putinovu najužem krugu, otkazivanje kontroverznog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj ili, u najdrastičnijem scenariju, prekid ruskih veza sa svjetskim bankarskim sistemom.

Američki dužnosnik, pod uvjetom da ostane anoniman, upozorio je da će Washington također poslati više vojnika u istočne članice NATO-a, poput Poljske i Baltika, ako Rusija izvrši invaziju.

‘Stvarni rizici od invazije’

Evropljani su pokazali solidarnost, a visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell posjetio je liniju ratišta u Ukrajini, iako se očekuje da će neke evropske države oklijevati s najstrožim mjerama.

“Koje god bilo rješenje, Evropa mora biti uključena”, rekla je predsjednica Komisije EU-a Ursula von der Leyen.

Rusija inzistira da je prevarena nakon hladnog rata jer je mislila da se NATO neće širiti.

Umjesto toga, savez predvođen SAD-om prihvatio je većinu zemalja bivšeg Varšavskog pakta i tri baltičke zemlje koje su bile pod sovjetskom vlašću.

Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov upozorio je nakon razgovora s Bidenom da će Sjedinjene Države napraviti “kolosalnu pogrešku” ako uvedu sankcije.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg, na sastanku s ministrima vanjskih poslova saveza u petak, rekao je da i dalje postoje stvarni rizici od ruske invazije.

No John Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, opisao je povećanje broja ruskih snaga kao “golemi blef” kojim bi Putin želio ishoditi sporazum putem pregovora.

“Pokušavaju vidjeti hoće li Bidenova administracija ili Evropa trepnuti”, rekao je Herbst, sada u think-tanku Atlantskog vijeća.

“Sve dok Bidenova administracija ostane barem toliko snažna koliko je sada”, rekao je, “vjerojatno je to dovoljno da se odvrati Putina od velikog udara na Ukrajinu, ali ne isključujem nešto manje.”

Izvor: Agencije