Borrell će posjetiti Ukrajinu i obići liniju fronta

Zapad je već sedmicama zabrinut zbog raspoređivanja 100.000 ruskih vojnika kod istočne granice Ukrajine i optužuje Moskvu da prijeti zemlji novom invazijom, nakon aneksije Krima 2014. godine.

Borrell će u pratnji ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe posjetiti prvo istok zemlje (EPA)

Šef evropske diplomatije Josep Borrell boravit će od utorka do četvrtka u posjeti Ukrajini gdje će obići liniju fronta i izraziti podršku EU-a “teritorijalnoj cjelovitosti” zemlje, objavila je u ponedjeljak Evropska komisija.

Zapad je već sedmicama zabrinut zbog raspoređivanja 100.000 ruskih vojnika kod istočne granice Ukrajine i optužuje Moskvu da prijeti zemlji novom invazijom, nakon aneksije Krima 2014. godine, prenosi Hina.

Borrell će u pratnji ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe posjetiti prvo istok zemlje, liniju razdvajanja između područja koja kontrolira Kijev i onih koja drže proruski separatisti. U sukobu je od 2014. poginulo više od 13.000 ljudi.

Potom će se u Kijevu sastati s drugim ukrajinskim dužnosnicima, navodi Komisija.

Ta posjeta “naglašava odlučnu potporu EU-a suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u trenutku kada je zemlja suočena s gomilanjem ruskih snaga i hibridnim djelovanjem”, navodi se u priopćenju.

Sastanci u Ženevi

Diplomatski napori da se krizu smiri nastavili su se u ponedjeljak.

Američki šef diplomacije Antony Blinken razgovarao je telefonom s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom. Razgovarali su o “važnosti kontinuirane koordinacije u vezi ruske prijetnje eskalacijom u Ukrajini”, priopćio je State Department.

Dan prije razgovarali su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Recep Tayyip Erdogan, koji imaju partnerske odnose. Razgovarali su o zahtjevima koje je Rusija uputila NATO-u.

Antony Blinken razgovarao je također s ministrima vanjskih poslova “Devetorke iz Bukurešta”, evropskih zemalja koje čine “istočno krilo” NATO-a (Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Litvanija, Latvija, Poljska, Rumunjska i Slovačka). Razgovarali su o “potrebi jedinstvenog i odlučnog stajališta” NATO-a kad je riječ o “kolektivnoj odbrani saveznika” koju se može aktivirati u slučaju potrebe, po američkoj diplomatiji.

Pregovori između Rusije i SAD-a o Ukrajini trebali bi se održati 9. i 10. januara u Ženevi, a potom 12. januara slijedi susret Rusije i NATO-a te 13. januara sastanak u sklopu OSCE-a.

EU ne želi biti na margini tih razgovora i Borrell je više puta naglasio da se “svi razgovori o sigurnosti Evrope moraju odvijati u koordinaciji i uz učešće EU-a”.

Blinken je “Devetorki iz Bukurešta” rekao da će se Washington i dalje “usko” koordinirati sa svim transatlantskim saveznicima.

Moskva se protivi širenju NATO-a na istok i vojnim aktivnostima u blizini svojih granica.

Izvor: Agencije

Reklama