Zbog zveckanja oružja na istoku, Finska i Švedska bliže članstvu u NATO-u

Ankete pokazuju da je protivljenje članstvu u NATO-u među Fincima i Šveđanima palo na najniži postotak u dvije protekle decenije, na 42 posto.

Vodstva Finske i Švedske glasno su izgovorila kako je njihovo pravo aplicirati za članstvo, ako tako odluče (EPA)

Zveckanje oružjem na rusko-ukrajinskoj granici potaknulo je u Finskoj i Švedskoj rasprave o tome trebaju li se priključiti NATO-u kako bi članstvom u vojno-političkom savezu odvratile Moskvu od bilo kakve agresije, javlja AFP.

Nebom nad Finskom kružili su borbeni avioni tokom vikenda, a Švedska na porast napetosti odgovara raspoređivanjem vojnika na svoj istureni položaj na Baltiku, prenosi Hina.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od NATO-a sigurnosne garancije da se neće širiti istočno i da nikada neće u svoj savez uključiti Ukrajinu. Takav razvoj događaja potaknuo je vodstva Finske i Švedske da glasno izgovore kako je njihovo pravo aplicirati za članstvo, ako tako odluče.

“Odluku o članstvu Finske donosi ta zemlja i 30 članica NATO-a, a isto to vrijedi i za Švedsku”, rekao je u ponedjeljak glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova.

Odustajanje od politike neutralnosti

Ni Finska ni Švedska nisu službeno objavile da žele postati punopravne članice i saradnju sa Savezom svode na razmjenu informacija i zajedničke vojne vježbe.

Međutim, Charly Salonius-Pasternak iz Finskog instituta za međunarodne odnose, kaže da su Finska i Švedska “svjesno napravile korak kako bi im NATO-a izričito odgovorio da su su njegova vrata za njih i dalje otvorena”.

Elina Valtonen, potpredsjednica finske opozicione Nacionalne koalicijske stranke, smatra da je pridruženje “prirodan korak”.

“Stvara se tješnja saradnja sporazumima ne samo s NATO-om već i s Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama”, kaže Valtonen.

Objašnjava da je Finska nakon Hladnog rata odabrala neutralnost da umiri Kremlj, no od te je politike odavno odustala.

‘To bi bilo kao svetogrđe’

U slučaju da Rusija pošalje svoje vojnike uz 1340 dugu granice s Finskom, ova kao nečlanica NATO-a ne može računati na aktiviranje Člana 5 u kojem stoji da je napad na jednu članicu napad na sve što ih obvezuje da priskoče u pomoć napadnutoj.

No podrška članstvu u NATO-u tradicionalno je niska među Fincima i Šveđanima, iako je u januaru anketa pokazala da je protivljenje palo na najniži postotak u dvije protekle decenije, na 42 posto.

Robert Dalsjo iz Švedske agencije za istraživanje odbrane objašnjava da je za mnoge članove najveće švedske političke stranke – socijaldemokratske, članstvo u NATO-u “ravno svetogrđu”.

Stvarni preokret mogao bi se dogoditi jedino “ako bi Finska otvoreno zatražila članstvo ili ako prijetnja bude u toj mjeri vjerodostojna da promijeni političke kalkulacije”.

Vojna spremnost Finske

Malo je analitičara koji vjeruju da bi Putin mogao poslati tenkove u Finsku. No finski analitičar Salonius-Pasternak upozorava da je manjih akcija bilo i da se nastavljaju.

“Naprimjer, 2016. je Rusija iznenada pustila preko granice s Finskom 1700 migranata, a ponovno krši zračni prostor”.

U kolektivnom sjećanju Finaca urezan je krvavi pokušaj invazije tokom Drugog svjetskog rata zbog čega Finska godinama održava visoku vojnu spremnost.

Bivši finski šef diplomatije Erkki Tuomioja, jedan od najistaknutijih protivnika priključenja Finske NATO-u, tvrdi da je zemlja dobro pripremljena bude li potrebe.

“Nismo naivni i mnogo smo ulagali u nacionalnu odbranu”, kaže Tuomioja.

Posudba kišobrana

Finska je utrošila 8,4 milijarde eura na nove borbene avione i “može mobilizirati pričuvni sistem 280.000 uvježbanih vojnika, što ne može nijedna druga zemlja u Evropi”, tumači Tuomioja.

Švedska je, naprotiv, rezala potrošnju na odbranu nakon Hladnog rata.

Godine 2013. vrhovni zapovjednik Sverker Goranson šokirao je Šveđane izjavom da bi zemlja imala snage odupirati se ruskoj invaziji “oko sedam dana” bez pomoći inozemstva.

Ali već nakon ruske aneksije Krima 2014., Švedska je počela jačati svoju odbranu.

“Bili smo odjeveni za šetnju po sunčanu vremenu kad nas je zatekla oluja. Na brzinu smo od Amerikanaca posudili kišobrane, čizme i tople veste”, slikovito objašnjava švedski analitičar Dalsjo te izjavljuje: “Švedska je daleko od toga da ima dovoljno sredstava kako bi se sama branila”.

Ta skandinavska zemlja koja dva stoljeća nije ratovala, ponovno je 2017. uvela obvezno služenje vojnog roka.

U januaru je Švedska rasporedila oružane ophodnje na otoku Gotlandu pošto su tri ruska desantna broda uplovila u Baltičko more.

Finska je objavila da je povećala “spremnost” provedbom vojnih vježbi širom zemlje.

Helsinki se tiho priprema iza scene, kaže Salonius-Pasternak.

Izvor: Agencije