Sa ukrajinskim vojnicima na liniji fronta u Donbasu

Dok jedni vjeruju da Rusija neće napasti, drugi smatraju da bi eventualni napad mogao rezultirati nuklearnim ili Trećim svjetskim ratom.

Dio ukrajinskij vojnika tvrdi da je cilj Rusije da ih uplaši (Anadolija)

Pripadnici ukrajinskih oružanih snaga na frontu Zolote, u Donbasu, podijelili su s reporterskom ekipom Anadolija svoje stavove o najnovijim dešavanjima na istoku Ukrajine, usred sve većeg gomilanja ruske vojske na granici.

Dok jedni vjeruju da Rusija neće napasti Ukrajinu i da su nedavne tenzije na granici samo “ruska provokacija”, drugi smatraju da bi do rata moglo doći i da bi eventualni napad mogao rezultirati nuklearnim ili Trećim svjetskim ratom.

Front Zolote, koji je svjedočio sukobima između ukrajinske vojske i proruskih separatista, nalazi se u Luganskoj oblasti, u regiji Donbas.

Zolote, jedno od žarišta sukoba, je linija i dodirna tačka između dviju strana od 2014. godine (Anadolija)

Zolote, jedno od žarišta sukoba, je linija i dodirna tačka između dviju strana od 2014. godine.

Upitan o eventualnoj eskalaciji tenzija, jedan od ukrajinskih vojnika, čiji identitet nije otkriven iz sigurnosnih razloga, rekao je da je cilj Rusije da ih uplaši, dodajući pritom kako ne misli da će doći do “velikog napada”.

‘Nisu glupi da napadnu’

“Rat već traje osam godina, to nije ništa novo. Čak i ako dođe do velikog napada (Rusije na Ukrajinu) to će biti slično Svjetskom ratu. Ali mislim da oni neće napasti”, rekao je on.

Drugi vojnik s fronta smatra kako neće biti dalje eskalacije.

“Ne mislim da će oni (ruska strana op.a.) ići dalje jer nisu glupi i shvataju da cijeli svijet može da se ujedini protiv njih, a to im je previše”, rekao je on.

Još jedan ukrajinski vojnik, takođe, podržava ideju da će se ruski predsjednik Vladimir Putin “plašiti” da napadne Ukrajinu budući da tu državu podržava “previše saveza”.

“Ruski bijeli medvjed je sada ljut i mogao bi igrati na sve ili ništa”, smatra jedan od ukrajinskih vojnika.

Njegov kolega, pak, dodaje da se od Rusije sve može očekivati, podsjećajući na napad na Čečeniju 1994. godine.

“Postojali su brojni mirovni sporazumi praćeni borbom i to je ciklus. Ako se ovo ne završi diplomatskim putem doći će do rata”, dodao je on.

Drugi vojnik s fronta smatra da su nedavne tenzije “vrsta provokacije” i da ruska strana “koristi prijetnju i ovu situaciju za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva.”

“Ali, u svakom slučaju, Ukrajinci su spremni na bilo koji razvoj situacije”, dodao je.

Vojnici na frontu nastavljaju sa stražama u teškim zimskim uslovima (Anadolu)

Njegov kolega misli da, generalno, postoji “mogućnost da Rusija jednog dana napadne Ukrajinu, ali ne sada.”

“Osjećam samo da (Vladimir) Putin pokušava da savije mišiće, ali sada nije vrijeme za napad… Ako napadne, dokazat će cijelom svijetu da je agresor”, rekao je ukrajinski vojnik.

Jedan od njih vjeruje da bi napad na Ukrajinu mogao rezultirati nuklearnim ili Trećim svjetskim ratom, dok ima i onih koji tvrde da je “nemoguće pretpostaviti šta će se dogoditi.”

Vojna kretanja prati cijeli svijet

U regiji, gdje temperatura zraka pada ispod nule, vojnici na frontu nastavljaju sa stražama u teškim zimskim uslovima. Dok tokom dana na frontu nema sukoba, vojnici redovno patroliraju područjem i osmatraju regiju dvogledima.

U periodu porasta tenzija između Rusije i Zapada, oči su uprte prema aktivnostima na liniji fronta između proruskih separatista i regiona pod kontrolom ukrajinske vojske, na samoj granici dvije zemlje.

Diplomatskim inicijativama se i dalje pokušava spriječiti da tenzije u regionu prerastu u rat, a vojna kretanja na liniji fronta i duž granice pažljivo prati cijeli svijet.

Među vojnicima ima i žena (Anadolija)

Nagomilavanje desetaka hiljada ruskih vojnika na granici s Ukrajinom posljednjih sedmica izaziva strah od invazije, dok Rusija poriče da planira napad.

Rat je počeo nakon što su demonstracije izbile u glavnom gradu Ukrajine Kijevu 21. novembra 2013. godine, pošto tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nije potpisao Sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji. Nakon što je Janukovič pobjegao iz zemlje u februaru 2014. godine, demonstracije su porasle, a proruski separatisti proglasili su svoju takozvanu nezavisnost u Donjecku i Lugansku u istočnom dijelu zemlje, dok je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 13.000 ljudi ubijeno je u sukobima između separatista i vlade u Kijevu od 2014. godine.

Izvor: Agencije