Rusija vrši kontrole borbene gotovosti na granici s Ukrajinom

Kremlj je ranije objavio kako s velikom zabrinutošću prati razvoj situacije nakon što su Sjedinjene Američke države stavile 8.500 vojnika u stanje opreza.

Ukrajina se na svom istoku dugo bori protiv proruskih separatista (AP)

Rusija je počela vršiti kontrole borbene gotovosti u svome južnom vojnom distriktu koji graniči s Ukrajinom.

Izvori iz ruske vojske kažu kako se kontrole odnose na više od 6.000 vojnika, prenosi Reuters, pozivajući se na rusku novinsku agenciju RIA.

Kremlj je ranije objavio kako s velikom zabrinutošću prati razvoj situacije nakon što su Sjedinjene Američke Države stavile 8.500 vojnika u stanje opreza kako bi bili spremni za razmještanje u Evropi u slučaju eskalacije ukrajinske krize.

Dva ruska komandosa

Ukrajina je saopćila u utorak kako je rasformirala grupu koja je djelovala po nalogu Moskve i pripremala oružane napade da “destabilizira“ zemlju, prenosi Beta, pozivajući se na AFP.

“Organizatori bande su pripremali niz oružanih napada na infrastrukturu“, saopćila je ukrajinska sigurnosna služba (SBU), navodeći da su grupom koordinirale “specijalne ruske službe“.

Dva organizatora, od kojih je jedan Rus, uhapšeni su, navela je SBU.

Agenti ukrajinske sigurnosne službe zaplijenili su eksplozivnu napravu, lako oružje i municiju.

Organizatori su djelovali u Harkovu, velikom gradu koji se nalazi na granici s Rusijom, na istoku zemlje, i u Žitomiru, u centru Ukrajine, manje od 150 kilometara od glavnog grada Kijeva.

Dvojica muškaraca su bivši komandosi koji su učestvovali u borbama, rekao je za AFP izvor iz snaga sigurnosti.

Pod pretekstom da traže osiguranje, oni su pokušali regrutirati ljude, uglavnom Ruse, koji su počinili nasilne zločine, naveo je taj izvor.

Ukrajinski ministar: Čas se približavaju, čas se povlače

Ministar odbrane Ukrajine Aleksandar Reznjikov izjavio je da je spreman, u okviru međunarodnih pregovora i uz učešće partnera, sastati se s ruskim kolegom Sergejom Šojguom.

“Ako na marginama samita u Briselu ili u Minhenu s našim partnerima iz SAD-a i Velike Britanije bude predloženo da se sastanem sa Šojguom, bit ću spreman za taj susret”, rekao je Reznjikov.

Predočio je da Kijev trenutno ne vidi opasnost od ruske “invazije” na Ukrajinu, navodeći da se poklapaju obavještajni podaci ukrajinske i obaveštajnih službi partnerskih zemalja, ali postoji razlika u njihovom tumačenju.

“Analiziramo situaciju na udaljenosti od 200 kilometara od granice. Oni čas približavaju, čak povlače svoje trupe, održavaju vojne manevre. Sa sigurnošću mogu kazati: do ovog momenta ruske oružane snage nisu formirale udarnu grupu koja bi mogla izvesti vojnu invaziju na Ukrajinu”, precizirao je Reznjikov, prenosi Tanjug.

NATO upozorava na posljedice

Američki predsjednik Joseph Biden, evropski lideri i NATO jednoglasno su u ponedjeljak na online sastanku upozorili Moskvu da će eventualni napad Rusije na Ukrajinu izazvati žestok odgovor, saopćio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Saglasili smo se da će bilo kakva nova agresija Rusije protiv Ukrajine imati ozbiljne posljedice“, naveo je on na Twitteru poslije online sastanka s Bidenom i čelnicima Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i Evropske unije.

Iz kabineta predsjednika Francuske Emmanuela Macrona saopćeno je kako je za deeskalaciju tenzija s Rusijom oko Ukrajine potrebno “jako i kredibilno“ upozorenje, ali i unapređenje dijaloga s Moskvom.

Macron će, kako je najavljeno, “narednih dana“ razgovarati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.

Čelnici su se dogovorili da, u slučaj ruskog upada u Ukrajinu, saveznici moraju pružiti brz odgovor, uključujući paket sankcija, saopćeno je iz kabineta britanskog premijera Borisa Johnsona.

Kuleba: Evakuacija preuranjena

Odluka o evakuaciji diplomata i njihovih članova porodice iz Ukrajine, koju je u ponedeljak objavilo nekoliko zemalja, preuranjena je, ocijenio je u utorak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitrij Kuleba, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

“Na teritoriji Ukrajine imamo 129 diplomatskih predstavništava. Četiri predstavništva su saopćila da počinju evakuirati svoje diplomate iz sigurnosnih razloga. Preostala su navela da ne vide razloge za evakuaciju i da će nastaviti raditi s kompletnim osobljem, uključujući članove porodica diplomata”, izjavio je Kuleba za ukrajinsku ICTV.

Dodao je kako smatra da je odluka o evakuaciji bila preuranjena.

“Nije bilo suštinskih, praktičnih razloga za to. Ne želim minimizirati situaciju ili nivo prijetnje, ali sve bi trebalo biti dobro osmišljeno i urađeno na vrijeme.“

Sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Aleksej Danilov je u ponedjeljak izjavio da su ambasade Australije, Velike Britanije i SAD-a najavile evakuaciju svog diplomatskog osoblja iz Ukrajine.

Kuleba: Na teritoriji Ukrajine imamo 129 diplomatskih predstavništava (EPA)

Nema nesuglasica

Američke vlasti saopćile su kako nema nikakvih nesuglasica s EU-om u pogledu uvođenja sankcija bez presedana Rusiji u slučaju da ta zemlja napadne Ukrajinu, niti oko prijetnje o mogućoj invaziji, prenosi Beta, pozivajući se na AFP.

“Nema dvosmislenosti. Nema nesuglasica“, izjavio je glasnogovornik američke diplomatije Ned Price.

Izjava američkih vlasti dolazi nakon što je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u ponedjeljak pozvao na izbjegavanje “uzbunjivačkih“ reakcija.

Brisel posljednjih dana negoduje zbog reakcija Washingtona, koje smatra pretjeranim, dok SAD procjenjuje da je ruska ofanziva na Ukrajinu potencijalno neizbježna.

Price je na pitanje novinara o toj neusaglašenosti odgovorio da SAD smatra kako ona ne postoji.

“Prijetnja koju vidimo nije jasna samo nama, jasna je i svim posmatračima“, dodao je on.

Prema njegovim riječima, ako samo jedan ruski vojnik pređe ukrajinsku granicu to će se smatrati invazijom.

“A to bi izazvalo brz, oštar i ujedinjen odgovor SAD-a i naših saveznika“, kazao je Price

U stanju pripravnosti 8.500 vojnika

Američka vojska u ponedjeljak je stavila u stanje pripravnosti oko 8.500 vojnika ako bude potrebno da ih se rasporedi u Evropi, potencijalno u vrlo kratkom roku, u posljednjim nastojanjima da se umire NATO partneri u jeku ruskog gomilanja vojske uz granicu Ukrajine.

Iako se tom odlukom nije pojačala američka pomoć Ukrajini, koja nije članica NATO saveza, njome je dodatno naglašena odlučnost SAD-a da se pripremi za ono što Washington i Kijev vjeruju da su ruski potezi gomilanja svojih snaga za potencijalnu invaziju Ukrajine.

Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da je 8.500 vojnika obaviješteno da bude spremno za brzi odgovor NATO snaga ukoliko ih Savez pozove na dužnost.

No, Kirby je naglasio da je ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin htio da neodređen broj vojnika “bude spreman za bilo kakve ostale nepredviđene situacije.”

“Ono što se sada događa je da ih spremamo u kraćem roku… Danas ne govorimo o naredbama razmještanja snaga. Trenutno nema razmještanja snaga.”

Savez opisuje NATO Snage za brzo djelovanje (NRF) kao “vrlo spremne i tehnološki napredne multinacionalne snage, sačinjene od kopnenih, zračnih, pomorskih komponenti te Operativnih snaga za specijalne operacije (SOF) koje Savez može razmjestiti brzo, kad god to bude potrebno.”

Trenutno NATO ima 4.000 vojnika u multinacionalnim jedinicama u Estoniji, Litvaniji, Latviji i Poljskoj, koje podržavaju tenkovi, zračna odbrana i obavještajne i nadzorne jedinice.

Izvor: Agencije