Divovski ledenjak ispustio ‘milijarde tona’ slatke vode u okean

Količina ispuštene vode odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milion olimpijskih bazena.

Ledenjak poznat kao A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio je ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more (Reuters)

Divovski ledenjak koji se odvojio od Antarktika 2017. otpustio je otapanjem oko 61 milion olimpijskih bazena slatke vode u okean, što je postavilo pitanja o utjecaju na morski ekosistem, prema istraživanju objavljenom u četvrtak.

Golema santa leda bila je dvostruko veća od Luksemburga kada se odvojila od ledene ploče Larsen, koja se zagrijala brže od bilo kojeg drugog dijela najjužnijeg kontinenta Zemlje, piše AFP, prenosi Hina.

Sa 5719 kvadratnih kilometara bio je najveći ledenjak na Zemlji kad se formirao i šesti po veličini do sada zabilježen, prema British Antarctic Survey (BAS).

Dvije je godine div od hiljadu milijardi tona, poznat kao A-68, plutao u hladnim vodama Weddellovog mora prije nego što je otputovao na sjever i zaprijetio britanskom otoku South Georgia, nekih 4000 kilometara od početne tačke.

Ledenjak, nazvan A-68a nakon što se komadić odlomio, opasno se približio otoku krajem 2020, izazivajući strah da će se zaglaviti na morskom dnu, blokirati okeanske struje i ometati prolaz hiljadama pingvina i tuljana.

Ispušteno 152 milijarde tona slatke vode

Ipak, nova studija je otkrila da se ledenjak, iako je nakratko dotaknuo morsko dno, brzo topio u toplijoj regiji oko Južne Georgije i izgubio je značajnu količinu svoje mase do trenutka kada je stigao do plićih voda.

Naučnici koji su pratili njegovo putovanje putem satelita izračunali su da je A-68 od kraja 2020. do otapanja 2021. ispustio ukupno 152 milijarde tona slatke vode bogate hranjivim tvarima u more.

To odgovara 20 puta većoj količini vode od one u škotskom Loch Nessu, odnosno 61 milion olimpijskih bazena, navodi BAS u saopštenju za javnost, dodajući da je to “poremećaj koji bi mogao imati dubok utjecaj na morski ekosistem otoka”.

“To je ogromna količina otopljene vode”, rekla je Anne Braakmann-Folgmann, naučnica u Centru za polarna promatranja i modeliranje (CPOM), koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Remote Sensing of Environment.

“Sljedeća stvar koju želimo utvrditi jest je li to imalo pozitivan ili negativan utjecaj na ekosistem” oko Južne Georgije, rekla je.

Izvor: Agencije