Pet ključnih zaključaka s Bidenove konferencije za novinare

Kontinuirani napori Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv COVID-19 bili su glavna tema konferencije za medije Joe Bidena u Bijeloj kući na kojoj je američki predsjednik pozvao Amerikance da se vakcinišu, obećavajući da će stvari krenuti nabolje.

Biden, koji ulazi u drugu godinu predsjedavanja SAD-om, također se pohvalio naporima svoje vlade da poveća broj testiranja na korona virusom, dok zaraze uzrokovane omikron varijantom rastu širom zemlje.

Međutim, program američkog predsjednika nastavlja nailaziti na blokade u američkom Kongresu, a anketa objavljena ranije u srijedu pokazala je da je Bidenov rejting pao za 40 posto usred zastoja u Washingtonu.

Ovo je pregled pet ključnih zaključaka Bidenove konferencije za novinare, od COVID-19 do tenzija u Rusiji i budućnosti iranskog nukleranog sporazuma:

COVID-19: Bit će bolje

Biden se posljednjih sedmica suočava s kritikama zbog dugih redova ispred ustanova za testiranje na korona virus u SAD-u, zemlji koja bilježi sve veći broj slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva povezanih s omikron varijantom.

“Jesmo li trebali ranije raditi više testiranja? Da. Ali sada ih radimo više”, rekao je Biden u srijedu, istog dana kada je lansirana nova web-stranica putem koje je moguće naručiti besplatne kućne testove za otkrivanje zaraze korona virusom.

Biden, koji je preuzeo dužnost u trenutku uvođenja vakcinacije u SAD-u, naglasio je da je skoro 210 miliona ljudi u SAD-u sada potpuno vakcinisano.

“Omikron predstavlja novi izazov… No, iako je razlog za zabrinutost, nije razlog za paniku. Uradili smo sve što smo mogli, učili smo i prilagođavali se što smo brže mogli i pripremali se za budućnost u kojoj će pandemija postati prošlost”, rekao je.

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, SAD ima najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s bolešću COVID-19 na svijetu.

“Bit će bolje”, rekao je Biden. “Dolazi vrijeme u kojem COVID-19 više neće remetiti naš svakodnevni život.”

Rusija: ‘Spremni smo nametnuti sankcije’

Bidenova administracija bila je angažirana na intenzivnim diplomatskim naporima na smirivanju napetosti zbog gomilanja ruske vojske u blizini njene granice s Ukrajinom, a američki predsjednik je prošlog mjeseca razgovarao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Biden je u srijedu još jednom ponovio da će se Rusija suočiti sa sankcijama ukoliko odluči izvesti invaziju na Ukrajinu.

“Ako zaista urade ono što su u stanju uraditi sa silom nagomilanom na granici i napadnu Ukrajinu, to će biti katastrofa za Rusiju”, rekao je. “Naši saveznici i partneri spremni su nametnuti ozbiljne sankcije koje će značiti ogromnu štetu Rusiji i njenoj ekonomiji.”

Bidenova konferencija za medije održana je samo nekoliko sati nakon što se američki državni sekretar Antony Blinken sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu u sklopu hitnih diplomatskih napora za rješavanje rastuće krize.

Blinken će se u petak u Ženevi sastati sa svojim ruskim kolegom Seregejem Lavrovom.

Putin je negirao da Rusija planira napasti Ukrajinu i zatražio sigurnosne garancije koje uključuju zaustavljanje širenje NATO-a na istok. SAD i NATO rekli su da samo članice transatlantskog saveza mogu odlučivati o pridruživanju drugih zemalja.

Pravo glasa: ‘Nije nam nestalo opcija’

Biden je prošle sedmice podržao nastojanje Senata da promijeni pravila prilikom usvajanja zakona za koje demokrate kažu da su potrebni kako bi se suprotstavili naporima republikanaca da se na državnom nivou uspostave restriktivni zakoni o glasanju. Međutim, pritisak da se promijeni pravilo koje dozvoljava opstruiranje nije uspio jer su dvojica ključnih demokrata u ravnomjerno podijeljenom Senatu rekla da to neće podržati.

Zagovornici su pozvali američkog predsjednika da se dodatno angažuje na zaštiti glasačkih prava, naročito među Afroamerikancima i drugim zajednicama koje su kroz historiju bile obespravljene.

Upitan o tom pitanju u srijedu, Biden je rekao kako vjeruje da su manjine “spremne stati u red i prkosti pokušajima sprečavanja mogućnosti njihovog glasanja” na izborima u Kongresu kasnije ove godine.

Priznao je da će biti teško zaštiti njihova glasačka prava zbog republikanske opozicije u Kongresu, ali je sugerirao da vrata ostaju otvorena. “Još nismo tamo. Još nam nije ponestalo opcija. Vidjet ćemo kako će ovo funkcionirati”, rekao je Biden.

Iranski nuklearni sporazum: ‘Nije vrijeme za odustajanje’

Na pitanje da li nedirektni pregovori u Beču koji su u toku mogu oživjeti iranski nuklearni sporazum, Biden je rekao: “Nije vrijeme za odustajanje.”

SAD i Iran učestvuju u nedirektnim pregovorima u glavnom gradu Austrije o oživljavanju multilateralnog sporazuma iz 2015. godine, kojim je Teheran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.

Bivši američki predsjednik Donald Trump izašao je iz sporazuma 2018. godine i započeo kampanju maksimalnog pritiska na Iran. Biden je obećao povratak sporazumu, ali višemjesečni pregovori još uvijek ga nisu uspjeli oživjeti.

“Postoji određeni napredak. P5+1 ima jedinstven stav. Ali tek ćemo vidjeti šta će se dešavati”, rekao je Biden novinarima, govoreći o izvornim potpisnicama sporazuma: pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Kina i Francuska + Njemačka.

Infrastruktura SAD-a: ‘Bolji poslovi za milione ljudi’

Ključni dio plana Bidenove administracije u prvoj godini predsjedavanja bio je dvostranački zakon o infrastrukturi, formalno poznat kao Zakon o infrastrukturnim ulaganjima i radnim mjestima, koji je vrijedan 1,2 hiljada milijardi dolara, a kojeg je američki predsjednik potpisao u novembru nakon brojnih političkih prepucavanja.

Biden je pozdravio zakon – koji ima za cilj obnovu mostova, cesti i drugih ključnih infrastrukturnih projekata širom SAD-a – kao rijedak prikaz dvostranačja u zemlji koja se još uvijek bori s dubokim političkim podjelama nakon Trumpovog predsjedavanja.

U srijedu je američki predsjednik rekao da će zakon omogućiti njegovoj administracije “rekordna ulaganja u obnovu Amerike” i stvaranje “boljih radnih mjesta za milione ljudi”.

U izjavi prije konferencije za medije, Bijela kuća je također saopćila da je administracia otvorila više od šest miliona radnih mjesta u prvoj godini, dok je stopa nezaposlenosti u SAD-u, koja je iznosila 6,2 posto u trenutku Bidenova preuzimanja dužnosti, pala na 3,9 posto.