Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2

Protivnici plinovoda, a među njima su Ukrajina i SAD, tvrde da će Sjeverni tok 2 učiniti Evropu još ovisnijom o Rusiji.

Njemački kancelar Olaf Scholz (desno) i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg (lijevo) na brifingu za novinare nakon sastanka u Berlinu, 18. januara 2020. (EPA)

Nova njemačka vlada u utorak je dala najjasnije naznake do sada da će razgovarati o zaustavljanju plinovoda Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu.

Njemački kancelar Olaf Scholz iznio je svoje najoštrije upozorenje do sada na press konferenciji s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, gdje je bio pod pritiskom o tome je li kažnjavanje Sjevernog toka 2 dio “teških ekonomskih mjera” za koje je Njemačka rekla da će se Rusija suočiti ako napadne Ukrajinu, objavio je Politico.

Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz.

Kancelar Scholz je, kako prenosi Fena, izjavio da njegova vlada “stoji pri svim aspektima” sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i prinuditi EU na sankcije ako Rusija “upotrijebi energiju kao oružje ili počini daljnja agresivna djela protiv Ukrajine.”

Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila oko 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, SAD-a i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti.

“Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz.

Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.

Lavrov: Kontraproduktivno politiziranje Sjevernog toka 2

Nešto ranije u utorak, ruski šef diplomatije je svojoj njemačkoj kolegici rekao da je politiziranje plinovoda Sjeverni tok 2 kontraproduktivno.

“Ukazali smo njemačkim kolegama na kontraproduktivnost pokušaja politiziranja tog projekta”, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj novinarskoj konferenciji nakon susreta s njemačkom kolegicom po dužnosti Annalenom Baerbock u Moskvi.

Rusija odbacuje navode o postojanju bilo kakva plana za napad na Ukrajinu, no Baerbock je rekla da je teško ne ocijeniti rusko gomilanje vojnika uz granicu nego kao “prijetnju”.

Njemačka je spremna braniti temelje vrijednosti u sukobu s Rusijom oko Ukrajine, rekla je.

“Nemamo drugih opcija, čak i ako to znači platiti visoku ekonomsku cijenu”, rekla je Baerbock na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka.

Pritisak na Berlin zbog plinovoda

Pritisak raste na njemačku vladu da iskoristi Sjeverni tok 2 kao oružje protiv Rusije ako ova napadne Ukrajinu, navodi Reuters, uz napomenu da tim plinovodom treba poteći još više ruskog plina za zapadnu Evropu.

Protivnici plinovoda, a među njima su Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrde da će Sjeverni tok 2 učiniti Evropu još ovisnijom o Rusiji

Baerbock je u ponedjeljak tokom posjete Ukrajini rekla da je plinovod, koji čeka odobrenje od njemačkih i evropskih regulatora, na čekanju te da nije u skladu s evropskom regulativom o energetici.

Istaknula je nadalje da je razgovarala s Lavrovom o ponovnom pokretanju Normandijskog formata, u sklopu kojega su Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina pregovarali o mirnom rješenju rata u Donbasu, prenosi Hina.

Lavrov je kazao da bi Rusija pozdravila američko sudjelovanje u diplomatskim naporima za okončanje sukoba u istočnoj Ukrajini.

Vratite se Sporazumu iz Minska

Šef ruske diplomatije ponovio je optužbu da Ukrajina “sabotira” implementaciju dogovora za okončanje konflikta između ukrajinske vojske i pro-ruskih separatista koje podržava Moskva.

SAD je upozorio Rusiju da će odgovoriti sankcijama na invaziju na Ukrajinu te je apelirao na obje zemlje da se vrate Sporazumu iz Minska kojim je uspostavljeno primirje na istoku Ukrajina.

Rusija je nagomilala desetke hiljada vojnika uz granicu s Ukrajinom te raspoređuje dodatnu vojnu opremu. Rusija zahtijeva od NATO-a pismenu garanciju da više neće biti širenja NATO-a na istok, kao i povlačenje snaga NATO-a iz zemalja koje graniče s Rusijom.

NATO je odbacio zahtjeve, ističući da savez ima “politiku otvorenih vrata” po pitanju pridruživanja.

U ponedjeljak je britanski ministar odbrane objavio da će Ukrajinu opskrbiti lakim protuoklopnim oružjem, dok će Kanada rasporediti mali kontingent specijalaca.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kazao je kako nije realistična mogućnost ruske invazije na Ukrajinu te da on treba razgovarati o krizi s ruskim predsjednikom Putinom.

“Ne vidim rusku invaziju na Ukrajinu kao realističan pristup jer Ukrajina nije obična zemlja. Ukrajina je snažna zemlja”, kazao je Erdogan novinarima na putu u Albaniju.

Izvor: Agencije