Razgovori Turske i Armenije nakon decenija neprijateljstava
Ove dvije države nemaju ni diplomatske ni komercijalne veze 30 godina, a današnji razgovori su prvi pokušaj uspostave veza od mirovnog sporazuma 2009. godine.
Predstavnici Turske i Armenije održat će u petak prvu rundu razgovora s ciljem normalizacije odnosa u Moskvi, a od ovog poteza Armenija očekuje da će dovesti do uspostavljanja diplomatskih odnosa i ponovnog otvaranja granica nakon višedecenijskih neprijateljstava, prenosi Reuters.
Ove dvije države nemaju ni diplomatske ni komercijalne veze 30 godina, a današnji razgovori su prvi pokušaj uspostave veza od mirovnog sporazuma 2009. godine. Taj dogovor nikada nije ratificiran i odnosi su dan-danas napeti.
Susjedne države se spore na mnogim frontovima, a u prvom redu o masovnom ubistvu 1,5 miliona Armenaca 1915. u Osmanskom carstvu.
Armenija tvrdi kako je riječ o genocidu, dok Turska prihvata činjenicu da su mnogi Armenci, koji su živjeli u Osmanskom carstvu, ubijeni sa carskim vojnicima tokom Prvog svjetskog rata, ali osporava broj žrtava i negira da su ubistva sistematski orkestrirana i da to predstavlja genocid.
Neznatna trgovina
Tokom sukoba za Nagorno-Karabah, Ankara je bila na strani Azerbejdžana i optuživala etničke armenske snage da su okupatori azerbejdžanske teritorije.
Turska je potom počela pozivati na razgovore nakon sukoba, u nastojanju da proširi svoj utjecaj u regiji.
Granice dvije države su zatvorene 1993. godine i od tada dvije države nemaju direktne trgovinske rute, dok su indirektne jako malo porasla i 2021. su iznosile tek 3,8 miliona dolara, pokazuju zvanični turski podaci.
Uprkos velikoj podršci SAD-a normalizaciji odnosa Ankare i Jerevana, analitičari smatraju kako će pregovori biti komplicirani i teški.