Direktor IEA okrivio Rusiju za pogoršanje plinske krize u Evropi
Visoke cijene i niske rezerve plina u velikoj mjeri potiču od ponašanja ruskog državnog giganta Gazproma., kaže izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol okrivio je u srijedu Rusiju za pogoršanje plinske krize u Evropi, rekavši da visoke cijene i niske rezerve tog energenta u velikoj mjeri potiču od ponašanja ruskog državnog giganta Gazproma.
Rusija bi mogla da pošalje Evropi za trećinu više plina kroz postojeće plinovode, rekao je Birol, izvršni direktor organizacije sa 30 članica, čije je sjedište u Parizu, prenosi Beta.
Ta količina plina činila bi gotovo deset posto dnevne potrošnje u Evropi, koliko je prema zvaničnicima potrebno za izbjegavanje većih nestašica u slučaju hladnijeg vremena od očekivanog.
“Što se tiče evropskog plina, vjerujemo da je nedovoljnim količinama na evropskim tržištima snažno doprinijelo ponašanje Rusije. Za razliku od drugih država, kao što su Norveška, Alžir i Azerbejdžan, koje povećavaju isporuke plina u Evropu, Gazprom je u četvrtom kvartalu 2021. smanjio izvoz u Evropu 25 posto, u poređenju sa istim periodom 2020. godine, uprkos visokim tržišnim cijenama”, rekao je Birol novinarima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da je Gazprom ispunio obaveze po dugoročnim ugovorima, a za visoke cijene plina krivi evropsko opredjeljenje za kolebljive kratkoročne tržišne cijene. Putin je naveo i da njemački kupci plina preprodaju ruski plin Poljskoj i Ukrajini umjesto da zadovoljavaju potrebe vlastitog tržišta.
Niskim rezervama plina u Evropi doprinijeli su i prethodna izrazito hladna zima, manja mogućnost korištenja energije iz obnovljivih izvora i visoka ljetna tražnja za tečnim plinom u Aziji.
Politički pritisak
Birol nije želio direktno da kaže da Rusija koristi plin kao sredstvo za politički pritisak na Zapadnu Evropu.
“Primijetio bih da se današnji mali dotok ruskog plina u Evropu poklapa sa pojačanim geopolitičkim tenzijama oko Ukrajine. Samo sam htio da istaknem ovu slučajnost”, kazao je Birol.
Rusija je razmjestila desetine hiljada vojnika blizu granice sa Ukrajinom i traži garancije da se NATO neće širiti na tu zemlju.
Moskva traži i da regulatorna tijela Njemačke i Evropske unije odobre novoizgrađeni plinovod Sjeverni tok 2 kojim prirodni plin treba direktno da stiže iz Rusije u Njemačku, čemu se najviše protive Ukrajina i Poljska.