Šta njemački izbori donose odnosima Berlina i Moskve?

Dok se Angela Merkel priprema za političku i državničku penziju, njen nasljednik će preuzeti vlast u vrijeme kada su rusko-njemački odnosi na najnižem nivou posljednjih godina.

Njemačka održava jake ekonomske veze s Rusijom, svojim drugim po veličini trgovinskim partnerom i ključnim izvorom prirodnog plina (AP)
Njemačka održava jake ekonomske veze s Rusijom, svojim drugim po veličini trgovinskim partnerom i ključnim izvorom prirodnog plina (AP)

Oboje su sličnih godina, tečno govore jezik onog drugog, bivši su stanovnici Drezdena u nekadašnjoj komunističkoj Istočnoj Njemačkoj i ključne političke figure svoga doba.

Zajednička iskustva su potkrijepile odnos njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Vladimira Puta, koji je nekad bio kurtoazan – uz razmjenu poklona kao što su pivo i dimljena riba – a opet nekada optužujući.

Dvadeset puta je Angela Merkel posjetila Moskvu tokom svoje vladavine, što je najviše boravaka u Kremlju od svih predstavnika Evrope i Zapada.

Sada, kada se Angela Merkel priprema za političko povlačenje nakon saveznih izbora u Njemačkoj, njen nasljednik će preuzeti posao u vrijeme kada su rusko-njemački odnosi na najnižem nivou posljednjih godina.

Stefan Meister: Doći će do daljeg otuđivanja

Ruska umiješanost u rat u Ukrajini, njena stalna represija političkih protivnika te pokušaji potkopavanja demokratije u Njemačkoj doveli su do prekida dijaloga i povećanja sumnji Berlina da se pristup saradnje s Rusijom može održati, govore analitičari za Al Jazeeru.

“Postavlja se pitanje: Kakva je budućnost odnosa Evropske unije i Njemačke s Rusijom, s režimom koji je agresivniji van granica, a represivniji unutar“, govori Stefan Meister, stručnjak za Rusiju u njemačkom Vijeću vanjskih odnosa.

“Mislim kako će doći do daljeg otuđivanja.“

Ruska aneksija Krima i prikriveno korištenje vojne sile u Ukrajini 2014. godine razbii su diplomatski status quo s Njemačkom, koja je od tada preuzela vodeću ulogu u nametanju evropskih sankcija i podržala Ukrajinu s više od milijardu eura finansijske pomoći.

Obostrano povjerenje je dalje palo nakon cybernapada 2015. godine na njemački parlament, koji je federalni tužitelj povezao s operativcem GRU-a, ruske strane obavještajne službe.

Angela Merkel je okarakterizirala napad, koji uključuje krađu 16 gigabajta osjetljivih emailova i podataka, kao primjer “hibridnog ratovanja“ koje vodi Moskva.

Njemačka je ipak sačuvala jake ekonomske veze s Rusijom, svojim drugim najvećim trgovačkim partnerom i ključnim dostavljačem prirodnog plina.

Dva favorita bez značajnijeg ‘vanjskog’ iskustva

“Osnova odnosa Njemačke i Rusije je više ekonomska nego politička. Više je riječ o trgovini i dogovorima i tehnologijama i investicijama nego o tome ko je važniji na svijetu“, kaže za Al Jazeeru Aleksander Baunov, viši saradnik Carnegie Moscow Centra.

Dva favorita za nasljeđivačnje pozicije kancelara od Angele Merkel – Olaf Scholz iz Socijaldemokratske partije Njemačke (SDP) i Armin Laschet, koji predvodi kršćansko-demokratsku stranu – oba su u trenutno vladajućoj koaliciji i signalizirali su kako neće daleko odstupiti od pristupa Angele Merkel i njenog razdvajanja diplomatske kritike od ekonomske saradnje.

Ni Laschet, trenutni čelnik najveće njemačke pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije, ni Scholz, državni ministar finansija, nemaju značajnog iskustva kada je riječ o vanjskim poslovima, niti o Rusiji preciznije rečeno.

Scholz, čiji SDP trenutno vodi na anketama, kritizirao je rusko kršenje “nepovredivosti granica“ u Ukrajini, kao i njene pokušaje destabiliziranja evropske politike.

Također je predlagao obnovu evropske “ostpolitike“, što je signal za politiku novog povezivanja, koju je vodio njegov prethodnik Willy Brandt prema bivšem SSSR-u.

“Ako će se stvari mijenjati, onda moraju postojati mostovi i kanali za dijalog, kako bi se vratili boljim odnosima“, rekao je u junu, tokom jedne vanjskopolitičke rasprave.

Kandidatkinja Zelenih kao meta kampanje zlostavljanja

Laschet je, također, kritizirao rusko miješanje u poslove drugih država, kao i represiju Kremlja nad kritičarima unutar Rusije.

Pozvao je na više razgovora i razvoj jedinstvenog pristupa iz članica EU-a.

“Imamo sankcije, ali bi raskidanje diplomatskih odnosa ili bilo šta slično tomu bilo pogrešno“, izjavio je za Deutsche Welle ranije ove godine.

Oba čelnika podržavaju plinovod Sjeverni tok 2, kojim će se, kada se završi, godišnje dostavljati 55 milijardi prirodnog plina direktno iz Rusije u Njemačku.

Stranka Zelenih, koja je, po anketama, treća i koja bi mogla biti koalicijski partner u narednoj vladi, značajno je oštrija prema Rusiji, a to bi moglo utjecati na zvaničnu politiku ako dobiju Ministarstvo vanjskih poslova.

Ova stranka navodi kako je njena kandidatkinja Annalena Baerbock meta kampanje zlostavljanja na društvenim medijima koju podržava Kremlj, a koja sadrži fotošopirane snimke i teorije zavjere, a sve zbog protivljenja plinovodu.

“Kada se svede na Lascheta ili Scholtza, može se očekivati manje-više nastavak istog rada. Jedino pitanje ostaje koliko će jaka vrijednost baze biti. Do koje mjere će se stavljati fokus na ljudska prava i domaće događaje u Rusiji, ili će fokus biti na ekonomske interese“, govori Liana Fix, direktorica za vanjske poslove Fondacije Koerber.

Podrška Sjevernom toku 2 uprkos prijetnji SAD-a

Posljednji segment 2.500 kilometara dugog plinovoda Sjeverni tok 2 je zavaren u ponedjeljak i ruski državni energetski konglomerat Gazprom, jedini dioničar, očekuje da se sa upumpavanjem plina ispod Baltičkog mora počne krajem ove godine.

Njemačka je podržavala radove na ovom megaprojektu od 11 milijardi dolara uprkos prijetnjama SAD-a da će sankcionirati kompanije, kao i brigama Ukrajine da će biti ranjiva kada njen trenutni sporazum o tranzitu plina s Rusijom istekne 2024. godine.

Zagovarači projekta, uključujući njemački industrijski sektor, tvrde kako je plinovod neophodan za energetsku sigurnost Njemačke i njeno planirano ukidanje korištenja uglja.

No, stavljanje ekonomski interesa na prvo mjesto je potkopalo povjerenje Poljske, baltičkih država i Ukrajine u Njemačku, navodi Fix.

“Nije jasno kako zajedno ide strožiji stav o sankcijama za Rusiju zbog Ukrajine sa Sjevernim tokom 2“, istakla je ona.

Tokom njene posljednje posjete Kijevu u augustu, Angela Merkel je pokušala odagnati strahove da će plinovod biti korišten kao političko uporište tako što je govorila o sankcijama odmazde.

No, ukrajinski predsjednik Volodimi Zelenskij nije bio zadovoljan.

Briga za otrovanog opozicionara Alekseja Navaljnog

“Vjerujem kako je pogrešno smatrati da ovo nije opasno oružje, ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Evropu“, istakao je on na konferenciji za medije.

Podjele u Evropi zbog plinovoda neće nestati i to može Putin iskoristiti, kaže Meister za Al Jazeeru.

“Ovo će uvijek praviti ranjivost ili slabu tačku za Njemačku, koju će kritizirati Washington i koju će kritizirati mnoge, mnoge članice EU-a“, dodao je on.

Trovanje ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog prošle godine dodatno je otežalo odnose dvije države.

Nakon što je jako obolio tokom leta, Navaljni je prebačen u berlinsku bolnicu Charite na liječenje, gdje su njemački istražitelji potvrdili prisutnost novičoka, rijetkog nervnog agensa razvijenog u bivšem SSSR-u.

Njemački zvaničnici su kazali kako njegova upotreba ima veze s ruskim državnim faktorima.

Rusija je negirala bilo kakvu umiješanost i navela kako nema dokaza da je on otrovan.

Njemačka vlada se i dalje zalagala za Navaljnog, koji je osuđen na dvije i po godine zatvora nakon povratka u Rusiju, a grupe za zaštitu ljudskih prava navode kako je riječ o politički motiviranim optužbama za prevaru.

‘Trenutno ne postoji puno prostora za dijalog’

Angela Merkel je o njegovim problemima govorila s  Putinom na oproštajnom susretu u augustu.

“Tražila sam ponovo od predsjednika [Putina] da se Navaljni oslobodi i jasno sam istakla kako ćemo i dalje pratiti ovaj slučaj“, navela je.

Putin je otvoreno odbacio njenu zabrinutost, kontrirajući da ništa političkog nema u presudi za Navaljnog.

Ovaj sve veći jaz dugogodišnjih političkih suparnika ne donosi dobro nasljedniku Angele Merkel, kojem će manjakati stava i poštovanja koje je ona izgradila godinama, ističe Meister.

“Trenutno ne postoji puno prostora za dijalog. Sada postoji tek nekoliko tema o kojima Rusija želi razgovarati s Njemačkom, Evropom i inače Zapadom.“

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO