Nijemci izlaze na izbore: Ko će naslijediti Angelu Merkel?

Očekuje se da će glavnu borbu voditi demokršćani i socijaldemokrate, te njihovi kandidati za kancelara Armin Laschet i Olaf Scholz.

Tri stranke zvanično su istakle svoje kandidate za mjesto kancelara (EPA)

Oko 60,4 miliona Nijemaca danas ima mogućnost da na saveznim izborima odluči o budućem sastavu parlamenta i posredno i o budućem kancelaru, koji će naslijediti Angelu Merkel.

Birališta su otvorena jutros, a glasanje će trajati do 18 sati.

Savezna izborna komisija odobrila je kandidaturu ukupno 54 partije, ali će na izbore izaći njih 47.

Takmiči se 6.211 kandidata, među kojima 2.024 žene.

Očekuje se da će glavnu borbu voditi konzervativni demokršćani (CDU i CSU) i socijaldemokrate (SPD), koji trenutno zajedno čine veliku crno-crvenu koaliciju, kao i opozicioni Zeleni.

Te tri stranke su i jedine koje su, nadajući se pobjedi, zvanično istakle svoje kandidate za kancelara.

Sestrinske partije CDU i bavarski CSU istakli su za kandidata za kancelara premijera najmnogoljudnije pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije Armina Lascheta, socijaldemokrate su se odlučile za dosadašnjeg vicekancelara i ministra finansija Olafa Scholza, a kandidatkinja Zelenih je kopredsjednica stranke Annalena Baerbock, piše Beta.

Ankete daju prednost SPD-u

Ankete koje su rađene tokom predizborne kampanje daju prednost SPD-u.

Tako socijaldemokrate prema najnovijem istraživanju instituta za ispitivanje javnog mnjenja Kantar, imaju podršku 25 posto birača, demokršćani su na 21, a Zeleni na 16.

Alternativa za Njemačku (AfD) je prema toj anketi, objavljenoj 23. septembra, na 11 posto.

Proteklih sedmica SPD je u brojnim ispitivanjima javnog mnjenja bio jasno ispred demokršćana, koji su u više navrata bilježili historijski nisku podršku ispitanih građana.

Još gore od demokršćana, u anketama je prolazio njihov kandidat Armin Laschet, koji je zaostajao nekoliko procenata i za kandidatkinjom Zelenih.

S druge strane, socijaldemokrate su svoj višegodišnji ne baš visok rejting uspjele popraviti uglavnom zahvaljujući Scholzu.

U Njemačkoj su jutros otvorena birališta, a glasanje će trajati do 18 sati (Anadolija)

Neizvjesnosti izbora doprinosi i to što je u dosadašnjim anketama veliki broj građana, znatno više nego uoči izbora 2017. godine, rekao da su neodlučni ili da neće glasati.

Međutim, ni birači koji znaju za koga će glasati ne znaju sa sigurnošću šta će biti sa njihovi glasom jer će za formiranje parlamentarne većine biti potrebno stvaranje postizbornih i partijskih saveza, a tu su pored nekoliko vjerovatnih koalicionih scenarija, moguća i iznenađenja.

Broj mogućih koalicija je velik. Za pristalice Scholza ili Lascheta stvar je jasna – svaki glas za socijaldemokrate ili demokršćane dovodi njihovog kandidata korak bliže funkciji kancelara.

Postizborne koalicije

Ostaje pitanje u kakvom bi savezu Scholz ili Laschet mogli vladati i u kojoj mjeri birači Zelenih ili FDP-a mogu biti sigurni na koju će se stranu njihove partije okrenuti.

Historiju moderne Njemačke inače oblikuju kancelari CDU-a/CSU-a i socijaldemokrata, a kako piše Hina, pozivajući se na dpa, samo su dva pita biračima nudila treća opcija, 2002., kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.

Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuje nakon izbora, ta brojka je obično veća.

Bundestag je ternutno najveći u historiji Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika.

 

Izvor: Agencije

Povezane

U utrci za njemačkog kancelara našli su se Armin Laschet, lider CDU-a, Olaf Scholz, zamjenik Angele Merkel i ministar finansija iz SDP-a, te Annalena Baerbock iz stranke Zeleni.

Published On 19 Sep 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO