Je li povlačenje iz Afganistana potkopalo povjerenje u SAD?

Stručnjaci smatraju da je odluka o povlačenju SAD vođena unutrašnjim političkim razlozima, a ne odnosima na terenu unutar Afganistana.

Povlačenje američkih i NATO snaga iz Afganistana uslijedilo je nakon što su dvije strane potrošile više od dva biliona dolara u 20 godina (EPA)

Kako će neuspjeh Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i povlačenje te države iz Afganistana utjecati na vojne saveze Washingtona u Istočnoj Aziji (Japan, Južna Koreja, Tajvan) i Zapadnoj Evropi (države članice NATO-a)? Ovo pitanje se može često čuti u političkim i intelektualnim krugovima u SAD-u, a potaknuto je američkim povlačenjem iz Afganistana.

Pojedini analitičari su opisali pad Kabula kao historijski momenat koji podsjeća na “trenutke iz Saigona” za administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, aludirajući na pogibije američkih saveznika u Vijetnamu nakon povlačenja SAD-a iz njega, pogotovo nakon posljednjih napada u blizini aerodroma u Kabulu. Pojedini, također, smatraju da prizori iz Kabula podsjećaju na “momente nacionalizacije Sueckog kanala” 1956. godine. Riječ je o krizi povezanoj s početkom pada globalne moći Velike Britanije, a upoređuje se s onim što bi se moglo desiti odnosu Washingtona s njegovim saveznicima u Zapadnoj Evropi i Istočnoj Aziji.

Suprotno ovakvim stavovima posmatrača, odluka o američkom povlačenju iz Afganistana nije značajno narušila evropsko ili azijsko povjerenje u SAD kao vođu slobodnog liberalnog svijeta. Umjesto toga, prema stručnjacima s kojima je razgovarala Al Jazeera, povlačenje iz Afganistana je dobra prilika za redefiniranje prioriteta Washingtona u skladu sa globalnom strategijom, umjesto da se ograniči na pitanje borbe protiv terorizma.

Izazovi povlačenja

Međutim, to ne znači da Bidenova administracija ne bi trebala brinuti o negativnim posljedicama povlačenja, pogotovo ako se uzmu o obzir tvrdnje Bidena i istaknutih članova njegove administracije da imaju veliko iskustvo u vanjskoj politici. Što se tiče NATO-a, ova katastrofa će ga natjerati da svoj fokus prebaci na evropska suštinska pitanja, između ostalog na širenje prema istoku i upravljanje odnosima s Rusijom. Istovremeno, povlačenje iz Afganistana je dobra vijest za azijske saveznike Washingtona, koji žele da Washington obrati pažnju i usredotoči se na velike prijetnje koje dolaze iz Kine.

NATO

Evropski saveznici su odlučili da učestvuju u afganistanskom ratu prije 20 godina u znak solidarnosti sa američkim saveznikom, a ne radi odbrane evropskih sigurnosnih interesa. NATO je učestvovao u američkom ratu protiv terorizma, ali je neslaganje oko prirode misije tinjalo od početka.

Povlačenje američkih i NATO snaga iz Afganistana uslijedilo je nakon što su dvije strane potrošile više od dva biliona dolara u 20 godina na ono što neki mogu smatrati sporednim strateškim interesom Evrope. Povlačenje ne samo da je pokazalo loše upravljanje Bidenove administracije tim procesom, nego je i jasno pokazalo da se vojske Evropske unije oslanjaju na SAD te da su u velikoj mjeri nesposobne da same sprovedu misije velikih razmjera u inostranstvu, bez veće pomoći i podrške SAD-a.

Pierre Morcos, stručnjak za evropski sigurnosni program u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, izjavio je u razgovoru za Al Jazeeru da: “Nije iznenađujuće što je brzi pad Kabula izazvao šok u cijeloj Evropi. Također je potaknuo žestoku raspravu među evropskim liderima o posljedicama takvih dešavanja na partnerstvo preko NATO-a. Međutim, vezivanje ulaska i povlačenja NATO-a iz Afganistana za američke rokove pokazalo je dubinu veze između dvije strane.”

Pierre Morcos je rekao da su “mnoge evropske zemlje bile ljute kada je predsjednik Biden u aprilu 2021. obznanio svoju namjeru da povuče američke snage prije sljedećeg 11. septembra, jer su smatrali da su dovedeni pred gotov čin. Ove zemlje imaju više snaga na terenu nego njihove američke kolege, ali se ipak oslanjaju na njih. I pored toga, ove zemlje nisu konsultirane u vezi sa odlukom o povlačenju i njenom roku”.

Marcos je napomenuo da bi NATO saveznici ”trebali pozdraviti prebacivanje fokusa na ključna strateška pitanja. Trebali bi primijetiti i neke zabrinjavajuće trendove, poput toga da se nastavlja politika ‘Amerika na prvom mjestu’ koju je uveo bivši američki predsjednik Donald Trump, a nije je zanemario ni Biden”.

Mnogi stručnjaci vjeruju da je odluka o povlačenju SAD-a vođena unutrašnjim političkim razlozima, a ne odnosima na terenu unutar Afganistana. Takva odluka je potkopala slogan NATO-a “Zajedno unutra, zajedno vani” i nije ostavila Evropljanima drugu alternativu osim da napuste tu državu zajedno sa SAD-om, nakon što ih je Washington ignorirao prilikom donošenja odluke, rekao je Marcos.

Istočna Azija

I Japan i Južna Koreja su dale svoj doprinos i podržale američkog saveznika u ratu u Afganistanu na simboličan i neborben način. Dvije zemlje su potrošile više od 10 milijardi dolara u različite razvojne programe u oblasti infrastrukture i obrazovanja.

Afganistan nije država od velikog značaja za istočnoazijske zemlje, ali zato ima mnogo vrijednih sirovina i graniči s Kinom na istoku. To je navelo tri američka saveznika, a kineska neprijatelja, da obrate pažnju na posljedice događaja u Afganistanu.

Yun Sun, stručnjakinja za američko-azijske odnose is Centra Stimson, istaknula je za Al Jazeeru da će povlačenje u velikoj mjeri odvlačiti pažnju Washingtona u bliskoj budućnosti. Međutim, vjeruje da će povlačenje pružiti SAD-u mogućnost da se fokusira na glavno strateško nadmetanje sa Kinom, budući da područje Istočne Azije predstavlja glavnu arenu za natjecanje.

Yun Sun je dodala kako “ostaje da se vidi hoće li se to pretočiti u nešto više od vojnog prisustva u regiji, no SAD će se barem pobrinuti za regiju bez skretanja pažnje na Afganistan”.

Yun Sun smatra da su “tri američka saveznika (Japan, Južna Koreja i Tajvan) na prvoj liniji u natjecanju s Kinom, stoga ne bi trebali brinuti o sigurnosnim obavezama SAD-a, osim ako ta država ne odluči da odustane od svoje dominantne uloge u zapadnom Pacifiku, ali niko ne očekuje da bi se to moglo dogoditi u skorije vrijeme.”

Yun Sun je priznala kako ”ne postoji vječna predanost bilo kojeg saveznika drugom, i sve ovisi o definiranju nacionalnih interesa svake zemlje i onoga u čemu vidi korist. No, zbog činjenice da američki sigurnosni savez čini osnovu interesa SAD-a u Istočnoj Aziji i ključni značaj koji regija ima za tu državu, mislim da američki saveznici i partneri ne osjećaju zabrinutost.”

Izvor: Al Jazeera