Je li napad u Kabulu doveo do povratka ISIL-a u Afganistan?

Kabul – Dešavanja u blizini aerodroma u Kabulu nisu bila neočekivana. Nekoliko dana prije toga međunarodne obavještajne službe upozoravale su na neposrednu opasnost koja prijeti procesu evakuacije stranih snaga i onih koji bi im se mogli pridružiti. Nema sumnje da je incident pomrsio račune u Afganistanu.

Deseci afganistanskih civila i 13 američkih vojnika je ubijeno u dvostrukom bombaškom napadu koji je u četvrtak izvela grupa Islamska država Irak i Levant – provincija Khorasan (ISIL-K) u blizini istočne kapije Međunarodnog aerodroma “Hamid Karzai” u Kabulu.

Dvije eksplozije su uslijedile nekoliko sati nakon što su američke i britanske snage upozorile da je situacija u blizini aerodroma veoma napeta i da se Afganistanci i stranci trebaju udaljiti od aerodroma.

Sjedinjene Američke Države i druge zemlje oočele su evakuaciju svojih državljana i velikog broja Afganistanaca uporedo s ulaskom talibana u glavni grad Kabul 15. augusta, a nekoliko sati kasnije aerodrom se našao u središtu svjetske pažnje i kamera reportera.

Svi koji su sarađivali s Amerikom u dva desetljeća njenog prisustva u Afganistanu imali su pravo napustiti afganistansku teritoriju američkim vojnim avionima. Pisac i politički istraživač Hikmat Jalil rekao je za Al Jazeeru da je SAD mogao početi proces evakuacije prije šest mjeseci, i to na civiliziran način, jer ima spiskove svakog ko je ušao u njihove baze, a da ne govorimo o onima koji su sarađivali s njima u Afganistanu.

Jalil je dodao da su haos pred aerodromskim kapijama uzrokovali pozivi SAD-a i stranih ambasada svojim državljanima da napuste Afganistan. Svi koji su čuli ovaj poziv i vijest o evakuaciji pojedinih Afganistanaca požurili su na aerodrom, a onda su stvari došle do te tačke da je američkim snagama i talibanima bilo teško kontrolirati situaciju.

Povratak ISIL-a

Uprkos tome što su SAD, bivša afganistanska vlada i talibanski pokret proglasili poraz organizacije ISIL u njenom glavnom uporištu u provinciji Nangarhar, na istoku zemlje, ona se ponovo pojavila u Kabulu te u provinciji Nangarhar, nakon što je najavljen početak povlačenja američkih i stranih snaga iz Afganistana.

Afganistanske snage uspjele su uhapsiti veliki broj pripadnika ISIL-a, pored toga da su ubili četvericu vođa ove organizacije i uhapsili petog, Aslama Farouqija, u operaciji koju su tadašnje afganistanske obavještajne službe opisale kao uspješno odrađenu.

Jalil ističe da su talibani pogrešno postupili kada su oslobodili zatvorenike nakon što su preuzeli kontrolu nad afganistanskim provincijama i glavnim gradom Kabulom. “Znamo da je prethodna vlada uspjela uhapsiti više od 2.000 pripadnika ISIL-a, uglavnom stranih boraca. Na dan kada su talibani ušli u glavni grad više od 500 zatvorenika pušteno je iz zatvora afganistanske obavještajne službe, većinom pripadnika ove organizacije. Pobjegli su u svoje glavno uporište u provinciji Nangarhar, a nedavni američki napad na kuću u gradu Jalalabad dokaz je ponovnog povratka organizacije na scenu”, kazao je.

ISIL je oštro kritizirao američko-talibanski sporazum postignut u februaru 2019. godine, koji predviđa povlačenje američkih i stranih snaga iz Afganistana, optužujući pokret da “odustaje od pitanja džihada”.

Nakon što su talibani ušli u Kabul i preuzeli vlast 15. augusta, talibani su primili čestitke od mnogih grupa koje su nazvane “džihadistima”, ali ne i organizacije ISIL.

Sporadični pokušaji

Stručnjaci smatraju da nije sve direktno vezano za povlačenje SAD-a, ali da bi pobjeda talibana mogla predstavljati veliki poticaj za ISIL.

“Smatram da ISIL ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za Afganistan, jer ne postoje okolnosti pogodne za to. ISIL nema podršku, a njegove ideje i uvjerenja nisu naišla na prihvatanje u afganistanskom narodu. ISIL je iskoristio prisustvo stranih snaga i rat kao opravdanje za svoje prisustvo”, kazao je za Al Jazeeru univerzitetski profesor Asadullah Waheedi.

“Sada je rat, zapravo, završen. Strane snage se povlače, a ISIL se ne može suprostaviti talibanima, pa čak ni formirati jaku vladu. ISIL može samo pokušati dokazati svoje prisustvo s vremena na vrijeme”, dodaje.

Prema službenim podacima, broj ISIL-ovih boraca u Afganistanu kreće se između 500 i 1.500, a nakon vojnih operacija afganistanskih i američkih snaga protiv ove organizacije uništeno je njegovo glavno uporište u provinciji Nangarhar. Pojedini borci ove organizacije, posebno oni koji potiču iz zemalja Centralne Azije, preselili su se u sjeverni Afganistan, a talibani su im se, također, suprotstavili.

Kada je u pitanju stav talibana o ISIL-u, Waheedi kaže da garancije koje su talibani dali SAD-u i međunarodnoj zajednici u sporazumu iz Dohe predviđaju da pokret neće dozvoliti da se afganistanska teritorija koristi protiv drugih te da neće dopustiti prisustvo terorističkih grupa u Afganistanu. Prema tome, pokret će biti ozbiljan u pogledu borbe protiv ISIL-a.

Isključena mogućnost snažnog povratka ISIL-a

ISIL se suočava s problemom smanjenja broja pripadnika, jer je zadobio velike gubitke u ljudstvu u posljednje dvije godine. Sada je u fazi regrutacije u udaljenim područjima Afganistana, s tim da je ovaj proces složen i suočava se s mnogim preprekama.

Na tu temu univerzitetski profesor Fahim Sadat za Al Jazeeru kaže da se talibanski pokret u procesu regrutacije oslanja na plemenski faktor, dok ISIL regrutira svoje sljedbenike ili borce sa univerziteta i obrazovnih institucija u glavnim gradovima, a oko 80 posto ISIL-ovih boraca su stranci. Stoga izvode složene operacije kako bi pridobili nove članove.

Mushtaq Rahim, pisac i istraživač islamskih pokreta, vjeruje da će ISIL, ako talibani uspiju formirati participativnu vladu sa svim političkim snagama, a afganistanski narod je prihvati, teško pronaći uporište na teritoriji Afganistana.

Rahim svoje mišljenje temelji na sljedećim argumentima: kao prvo, talibanski pokret je preuzeo kontrolu nad Afganistanom bez velikog otpora afganistanskih snaga, koje su izbjegle borbu s pokretom jer stanovništvo pati zbog nesigurnosti. Drugo, afganistanski narod još od 2014. godine nije prihvatio uvezeni fenomen kao što je ISIL.

Prilikom uporedbe između vođa talibanskog pokreta i ISIL-a, dodaje istraživač Rahim, primjećuje se da su sve vođe talibana iz Afganistana. Suprotno tome, sve vođe organizacije ISIL su stranci, a četverica njih su poginula u zračnim napadima na granici s Pakistanom.

Sher Mohammed Stanekzai, zamjenik šefa talibanskog političkog ureda, pozvao je afganistanske snage i vojsku da se vrate svom poslu, što je strateški potez talibana, budući da se time blokira put grupama koje pokušavaju regrutirati ostatak afganistanskih snaga, prema riječima Abdullaha Awaba, profesora i političkog istraživača.

Awab za Al Jazeeru kaže da je talibanski Odbor za misiju i usmjeravanje registrirao većinu afganistanskih snaga koje su se predale i položile oružje te im podijelio posebne kartice kako bi ih mogli pozvati kada se za tim ukaže potreba. Cilj je uključiti nove elemente prilikom formiranja novih snaga, jer broj talibanskih militanata nije veći od 50.000.

Historija se ponavlja

Nakon što su SAD i afganistanska vlada potpisali sigurnosni sporazum, dva dana nakon dolaska predsjednika Ashrafa Ghanija na vlast, uloga američkih i stranih snaga u Afganistanu svela se sa učešća u borbama na obuku i savjetovanje afganistanske vojske. Nakon napredovanja talibana na terenu, američke snage su pružale zračnu pomoć samo da se izbjegnu gubici na strani američkih snaga, o čemu svjedoči i to da nijedan američki vojnik nije poginuo od početka pregovora između dvije strane u Dohi. Međutim, nekoliko dana prije povlačenja SAD-a iz Afganistana 13 američkih vojnika je poginulo u bombaškim napadima na Međunarodni aerodrom “Hamid Karzai” u Kabulu.

Izvor iz talibanskog pokreta komentirao je za Al-Jazeeru to pitanje, rekavši: “Istina je da smo primili upozorenja SAD-a i Velike Britanije u vezi sa sigurnosnom situacijom u blizini aerodroma, što smo shvatili vrlo ozbiljno. Međutim, nismo mislili da situacija može biti ovako ozbiljna, jer je ubijeno 13 američkih vojnika, 28 talibina i deseci civila. Ali, otprilike sat vremena kasnije, za napad je optužen ISIL.”

Izvor dodaje da ovaj stav “podsjeća na stav bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, koji je optužio mrežu Al-Kaida da stoji iza napada 11. septembra 2001. godine te je napao Afganistan ne čekajući rezultate istrage o napadima. Sada me zabrinjava plan SAD-a i ne mislim da organizacija ISIL ima takve kapacitete”, rekao je.