Dilema investitora: Ostaviti milijarde ili raditi s talibanima?

Ukoliko investitori odu, Afganistan se suočava s ekonomskim kolapsom, bez milijardi dolara koje dobija kroz humanitarnu pomoć, donacije i fondove.

Međunarodni donatori finansiraju 70 do 80 posto budžeta Afganistana (Reuters)

Dok se strane vlade, humanitarne oraganizacije i kompanije bore da evakuiraju svoje osoblje iz Afganistana, ključno pitanje ostaje: Da li trebaju raditi s vladajućim talibanima ili napustiti svoje dugogodišnje investicije u zemlji i 38 miliona Afganistanaca?

Talibani su prošle sedmice obećali miroljubive odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, ali bivše diplomate i akademici tvrde da je grupa ovih boraca jednako brutalna kao ona iz 90-tih godina.

Talibani su u prošlosti zabranjivali ženama da rade, djevojčicama da idu u školu te su ubijali disidente u javnosti.

Također su pružili utočište mreži Al-Kaida, koja je isplanirala napade na New York i Washington 11. septembra 2001. godine, otela avione u SAD-u i isprovocirala američku invaziju.

‘Da li će se država urušiti?’

Za strane humanitarne organizacije situacija predstavlja “paradoks”, kaže Robert Crews, profesor historije na Univerzitetu Stanford i autor knjige Afganistansko moderno: Historija globalne nacije iz 2015. godine.

“Ako ste humanitarni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čija je legitimnost upitna. Ali, ako svi odu kući, da li će se država urušiti?”, pita Crews.

Međunarodni donatori, uključujući Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), finansiraju 70 do 80 posto budžeta Afganistana, kaže Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistantu 2015. i 2016. godine.

Zemlja će se suočiti s ekonomskim kolapskom bez te pomoći.

“Talibani će tražiti značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne vrate na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, a to je da su vodili vladu na minimalnom nivou”, kaže McKinley, koji je sada dio Cohen konsultantske grupe.

“Život od trgovine droge nije ih doveo do ostanka na vlasti.”

SAD dao 145 milijardi dolara za obnovu

Međunarodni neuspjeh da se radi s talibanima mogao bi dovesti do veće krize, upozoravaju neki.

“Postojat će ogromno iskušenje da se samo isključe i odu, ali to smo uradili i 1989. godine i 11. septembar se desio 12 godina kasnije”, kaže Daniel Runde, razvojni stručnjak u Centru za streteške i međunarodne studije u Washingtonu.

Dok strane vlade i humanitarne organizacije evakuiraju hiljade ljudi, ostavljaju milijarde dolara u projektima, od kojih su mnogi realizirani kroz afganistanski Fond za obnovu.

SAD je dao 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazao je zvanični izvještaj.

Svjetska banka učestvuje s više od dvije milijarde dolara u finansiranju 27 aktivnih projekata, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, pored 5,3 milijarde dolara koje je dala za razvoj i obnovu zemlje.

U petak je avion iz Kabula sletio u Islamabad sa 350 ljudi, uključujući zaposlenike Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija.

‘Jednom, kada se situacija stabilizira…’

“Naš rad u Afganistanu je bio ključan za razvoj širom regije. Nadam se da ćemo imati pozitivan utjecaj jednom kada se situacija stabilizira”, rekao je predsjednik David Malpass.

Azijska razvojna banka, također s velikim operacijama u Afganistanu, ostaje “posvećena podržavanju ekonomskog i društvenog razvoja”, navodi se u saopćenju.

Mijanmar, u kojem je izveden vojni udar početkom godine, daje sličan primjer.

U februaru su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) suspendirali sve projekte u toj zemlji, uprkos širenju COVID-19.

Obje organizacije tvrde da se vode svojim članicama kada dođe do takvih promjena u vladanju, a u obje SAD ima većinski udio.

MMF je Afganistanu suspendirao pristup fondovima, uključujući odobreni aranžman od 440 miliona dolara, navodeći nejasnoće u tome da li njegove članice priznaju novu afganistansku vladu.

‘Nije opcija povjerovati talibanima’

Kompanije su podijeljenje u tome kako se trebaju odnositi sa talibanima.

“Talibani će morati dokazati da su ozbiljni u svojim tvrdnjama”, kaže Runde.

Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine, i koji je oštro kritizirao odlazak američkih snaga iz zemlje, kaže da nije opcija povjerovati talibanima.

“Talibani su vratili kontrolu i donijet će sa sobom svoje saveznike, Al-Kaidu. Ovo nije hipotetička sigurnosna prijetnja. Ovo su grupe koje su dovele do 11. septembra i nisu postale nimalo ljubaznije i nježnije u svojim namjerama”, napisao je Crocker.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO