Polinežani od Francuske očekuju izvinjenje, odštetu i otvaranje arhiva

Nekoliko političkih organizacija Francuske Polinezije i udruženja godinama su upozoravali na posljedice zračenja nakon francuskih nuklearnih testiranja.

Emmanuel Macron se trenutno nalazi u prvoj posjeti Francuskoj Polineziji, arhipelagu s više od 100 ostrva, prvi put nakon što je izabran 2017. (Reuters)
Emmanuel Macron se trenutno nalazi u prvoj posjeti Francuskoj Polineziji, arhipelagu s više od 100 ostrva, prvi put nakon što je izabran 2017. (Reuters)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron našao se pod pritiskom očekivanog izvinjenja zbog razornog nasljeđa višedecenijskog nuklearnog testiranja u Francuskoj Polineziji dok završava svoje prvo službeno putovanje tom regijom.

Mnogi ostrvljani vjeruju da su testovi prouzrokovali porast stope karcinoma kod stanovništva i traže priznanje od francuske vlade ali i nadoknadu, piše AFP a prenosi Fena.

Macron se trenutno nalazi u prvoj posjeti Francuskoj Polineziji, arhipelagu s više od 100 ostrva, prvi put nakon što je izabran 2017.

Francuski predsjednik, koji je zbog pandemije COVID-19 odgodio posjetu prekomorskoj teritoriji planiranoj za 2020. godinu, stigao je na Tahiti u subotu navečer u četverodnevnu posjetu koja je započela posjetom bolnici na glavnom ostrvu Papeete.

Posljedice nuklearnog testiranja

U fokusu posjete je očekivanje da će se francuski predsjednik pozabaviti posljedicama 193 nuklearnih testova koje je Francuska provela u periodu od 1966. do 1996. Kod mnogih osoba su se razvili karcinomi u godinama nakon provođenja nuklearnih testiranja i ostrvljani se nadaju da će Macronova posjeta donijeti konkretnu korist dok se bore da osiguraju kompenzaciju.

Nekoliko političkih organizacija Francuske Polinezije i udruženja godinama su upozoravali na dugoročne posljedice zračenja nakon nuklearnih testiranja.

Nekoliko hiljada ljudi demonstriralo je u Papeeteu 17. jula kako bi odali počast žrtvama jednog od testova sa najvećim razarajućim radijacijskim zagađenjem kodnog naziva Kentaur, koji je tog dana 1974. proveden u blizini Moruroe.

Protesti su uslijedili nakon novih otkrića o posljedicama testova posljednjih mjeseci. Istraga pod nazivom „Otrovno“ koju je u martu objavila francuska medijska nevladina organizacija ‘Disclose’ tvrdi da je stanovništvo bilo izloženo većim dozama radioaktivnosti nego što je službeno bilo najavljeno i da Francuska nije upozorila niti zaštitila ljude.

Istraga kodnog naziva „Otrovno” navodi da je nakon izvedenog testiranja pod šifrom Kentaur oko 110.000 ljudi bilo izloženo opasnom nivou radioaktivnosti, tj. gotovo cijela populacija arhipelaga u to vrijeme.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO