Američki general: Strateški momenat talibana na bojnom polju

Ova oružana grupa pojavljuje se kao snažan igrač sada kada se strane snage predvođene SAD-om povlače iz Afganistana nakon 20 godina.

Talibani su uspostavili paralelnu državu nazvavši je Islamski Emirat Afganistan sa vlastitom bijelom zastavom (Reuters)
Talibani su uspostavili paralelnu državu nazvavši je Islamski Emirat Afganistan sa vlastitom bijelom zastavom (Reuters)

Talibani su dobili niz bitaka na bojnom polju u proteklih nekoliko sedmica, kada se strane snage predvođene SAD-om pripremaju za potpuno povlačenje iz Afganistana nakon 20 godina.

Ova oružana grupa uklonjena je s vlasti u sklopu američke invazije 2001. godine, nakon napada 11. septembra na američkom tlu, ali postepeno je povratila snagu, izvodeći brojne napade na strane, kao i na afganistanske snage u proteklih 20 godina.

Uspjela je dobiti neki vid međunarodnog legitimiteta kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump potpisao sporazum sa ovom oružanom grupom 29. februara 2020. da povuče strane snage u zamjenu za sigurnosne garancije.

Trumpov nasljednik Joe Biden nije ukinuo odluku o povlačenju vojnika i umjesto toga ju je odgodio za 11. septembar da se podudari sa 20. godišnjicom napada od 11. septembra. Međutim, prošlog mjeseca je ponovo pomjerio taj rok za 31. august.

Iako je ova oružana grupa uglavnom održala svoje obećanje da neće napadati američke sigurnosne interese, nastavila je izvoditi smrtonosne napade protiv afganistanskih snaga i civila, rekavši da administracija u Kabulu koju podržava Zapad nije jedna od strana u sporazumu iz februara 2020. potpisanom u katarskoj prijestolnici Dohi.

Sporazum između SAD-a i talibana utro je put za mirovne pregovore između talibana i afganistanskog vođstva. Ali pregovori u Dohi nisu napredovali jer se na terenu nastavilo nasilje.

Otkako su talibani pokrenuli veliku ofanzivu protiv vladinih snaga u maju, ova oružana grupa je zauzela ključne granične prelaze sa Iranom, Uzbekistanom, Tadžikistanom i Pakistanom.

Sa 85.000 boraca širom države, talibani sada tvrde da kontrolišu blizu polovinu od cca. 400 okruga u ovoj državi. Međutim, takve tvrdnje je teško provjeriti.

U srijedu je vrhovni američki general izjavio da talibani izgleda imaju “strateški momentum” na bojnom polju.

“Ovo će sada biti test volje i liderstva afganistanskog naroda, afganistanskih sigurnosnih snaga i afganistanske vlade”, reporterima je u Pentagonu rekao predsjednik Zajedničkog načelnika stožera, general Mark Milley.

Stotine ljudi su ubijene, a deseci hiljada su raseljeni zbog borbi, dok Afganistanci strahuju da bi ova država mogla skliznuti u građanski rat budući da su mirovni pregovori u zastoju, a vlada sve snažnije naoružava lokalne civile da se direktno suprotstave talibanima.

Vlada je ubrzala podsticaj da se naoružaju lokalni civili kako bi se suprotstavili talibanima (Reuters)

U petak je glasnogovornik talibana Suhail Shaheen rekao da ovo grupa ne želi građanski rat. Potom je insistirao da predsjednik Ashraf Ghani mora dati ostavku da bi pregovori u Dohi uspjeli.

“Želim jasno reći da mi ne vjerujemo u monopol na vlast”, Shaheen je rekao novinskoj agenciji The Associated Press, dodavši da će ova oružana grupa odložiti oružje nakon “što u Kabulu bude postavljena vlada do koje se došlo pregovorima i koja je prihvatljiva svim stranama u ovom sukobu”.

Prošle sedmice je talibanski zapovjednik Haibatullah Akhunzada pozvao na “političko rješenje”, ali njegovi su borci nastavili sa vojnim ofanzivama protiv vladinih snaga.

Porijeklo

Talibani, što na arapskom znači “učenici”, borili su se zajedno sa afganistanskim pobunjenicima nazvanim mudžahedinima, protiv sovjetske okupacije devet godina.

SAD je osigurao oružje i novac za mudžahedine kao dio svoje politike protiv neprijatelja iz Hladnog rata, tadašnjeg SSSR-a. U to vrijeme su Sovjeti podržavali komunističke lidere koji su organizovali krvavi državni udar protiv prvog predsjednika Mohammada Daouda Khana 1978.

Nakon što su se Sovjeti povukli 1989, stvari su postale haotične i do 1992. tamo je bio pravi građanski rat u kojem su se mudžahedinski zapovjednici borili za vlast i podijelili glavni grad Kabul, na koji je svaki dan ispaljivana kiša granata iz različitih smjerova.

Talibanska milicija se pojavila kao značajan igrač 1994. Mnogi od njenih članova obrazovali su se u konzervativnim vjerskim školama u Afganistanu i preko granice, u Pakistanu.

Ostvarili su brze vojne dobitke preuzevši kontrolu na Kandaharom, drugim najvećim gradom poslije Kabula, i obećali su da će učiniti gradove sigurnijim za ljude. Umorna od višegodišnjeg rata, većina ljudi ih je prihvatila s dobrodošlicom. Mudžahedinski zapovjednici i njihove snage optuženi su za kršenje prava i ratne zločine u svom takmičenju za vlast.

Do 1996. talibani su zauzeli glavni grad i objesili su posljednjeg državnog komunističkog predsjednika Najibullaha Ahmadzaija, na kabulskom trgu. Proglasili su Afganistan islamskim emiratom i počeli su nametati svoju strogu interpretaciju islamskog zakona.

Priznale su ih samo tri države – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Pakistan.

Ova afganistanska grupa je bila u stanju donijeti barem privid normalnosti i odlučila je pozabaviti se endemskom korupcijom, što im je donijelo dio prvobitne popularnosti.

Šestogodišnja vladavina

Oni, međutim, nikada nisu olabavili restrikcije, za koje su inicijalno rekli da su uvedene kako bi se osiguralo da se zločini građanskog rata ne nastave. Te restrikcije su uključivale zabranu da se žene obrazuju i zabranu svim ženama, osim doktorica, da rade. Pod njihovom vladavinom, svako ko nije slijedio njihove stroge smjernice, mogao je biti zatvoren ili javno pretučen.

Njihovu šestogodišnju vladavinu obilježilo je zlostavljanje etničkih i vjerskih manjina i suzbijanje naizgled bezazlenih aktivnosti i razbibriga kao što su muzika i televizija. Čak je i sport bio podložan strogim regulativama, jer je muškarcima sportistima određeno šta smiju oblačiti i utakmice su pauzirane tokom pet dnevnih molitvi.

Njihova odluka iz 2001. da unište historijske kipove Bude u pokrajini Bamiyan izazvlala je globalnu osudu.

Ujedinjene nacije su 1999. nametnule sankcije talibanima zbog njihovih veza sa Al-Kaidom.

SAD je izvršio invaziju na Afganistan 7. oktobra 2001, nakon što su talibani odbili izručiti vođu Al-Kaide, Osamu bin Ladena, koji se krio u Afganistanu nakon što ga je u državu pozvao bivši mudžahedinski zapovjednik Abdul Rab Rassool Sayyaf.

Pred američku invaziju, ova grupa je tražila od Bushove administracije da predoči dokaze o bin Ladenovoj ulozi u napadima 11. septembra i kasnije za pregovore s Washingtonom. Bush je odbio oba zahtjeva.

Talibani su silom svrgnuti s vlasti nekoliko mjeseci nakon što su SAD i njegovi saveznici započeli bombašku kampanju.

Nova privremena vlada na čelu sa Hamidom Karzaijem oformljena je u decembru 2001, a tri godine kasnije objavljen je novi Ustav, po uzoru na reformisani Ustav iz 1960-ih, kada su ženama i etničkim manjinama formalno data prava od strane posljednjeg kralja ove nacije Mohammada Zahira Shaha.

Hiljade ljudi su ubijene u američkim zračnim i napadima dronovima u proteklih 20 godina (EPA)

Ali do 2006. godine talibani su se regrupisali i bili su u stanju moblizirati borce u bici protiv stranih okupatora i njihovih saveznika.

Dvadeset godina sukoba razorilo je Afganistan, sa više od 40.000 ubijenih civila u napadima talibanskih i američkih snaga. Najmanje 64.000 afganistanskih vojnika i policajaca i više od 3500 međunarodnih vojnika također je ubijeno.

SAD je potrošio gotovo hiljadu milijardi dolara na ovaj rat i na projekte rekonstrukcije, ali ova država je i dalje uglavnom siromašna i infrastruktura joj je u lošem stanju.

Obamina administracija je 2011. dozvolila grupi talibanskih zvaničnika da borave u Kataru, gdje su bili zaduženi za polaganje temelja za direktne pregovore sa vladom tadašnjeg predsjednika Karzaija.

U 2013. je formalno otvoren njihov ured u Dohi. U 2018, Trumpova administracija je započela formalne direktne pregovore sa ovom grupom bez učešća afganistanske vlade.

Paralelna vlada

Talibani su uspostavili paralelnu državu nazvavši je Islamski Emirat Afganistan sa svojom bijelom zastavom. Također su izabrali guvernere iz sjene koji imaju svoje administracije u 34 pokrajine u ovoj državi.

Talibanski vođa predvodi vijeće koje nadzire desetak komisija zaduženih za stvari kao što su finansije, zdravstvo i obrazovanje. Oni čak vode i vlastite sudove.

Naoružana grupa talibana izvela je brojne napade, usmrtivši hiljade ljudi, uključujući civile, otkako je uklonjena s vlasti 2001. (Anadolija)

Prema članovima talibana i UN-ovom komitetu, zarade blizu 1,5 milijardi dolara godišnje.

Oni također zarađuju od udruživanja sa lokalnim i regionalnim mafijama u regionalnoj trgovini drogom. Prošle godine su zaradili milione od iskopavanja i prodaje minerala, pa čak i proizvodnje metamfetamina (stimulansa koji se koristi kao rekreativna droga) u partnerstvu sa regionalnim mafijama.

Osim tog, oni imaju i vlastiti sistem prikupljanja poreza i primaju sredstva iz inozemstva, iako izvori kao što su Pakistan i Iran, to poriču.

Izgledi za mir

Sada je pitanje šta će se desiti nakon što američki i vojnici NATO-a odu? Hoće li afganistanska vlada moći preživjeti?

Čak i dok su u toku bili mirovni pregovori, blizu 1800 afganistanskih civila je ubijeno ili ranjeno u prva tri mjeseca ove godine. To je gotovo 30 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Talibane optužuju za talas ubistava novinara i aktivista, što oni poriču.

Prema značajnoj studiji javnog mnijenja iz 2019. – 85 posto ljudi je reklo da nema suosjećanja za njih.

Afganistanci se već pitaju kakav bi život mogao biti ako talibani ponovo preuzmu vlast. Hoće li pocijepati Ustav – koji štiti osnovna ljudska prava?

U članku objavljenom u New York Timesu, taliban je pokušao razjasniti stvari, rekavši da želi “izgraditi islamski sistem… gdje su prava žena koje daje islam – od prava na obrazovanje do prava na rad – zaštićena”.

Shaheen, talibanski predstavnik, ponovio je ove sedmice da “će žene moći ići na posao, u školu i učestvovati u politici ali će morati nositi hidžab ili maramu”, što je praksa koja je već uobičajena u ovoj islamskoj republici.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO