Protesti protiv mjera u pandemiji od Evrope do Australije

Deseci hiljada ljudi protestirali su protiv sanitarnih mjera kojima vlasti odgovaraju na širenje vrlo zarazne delta varijante COVID-a 19 u čemu demonstranti vide jačanje državne kontrole.

COVID propusnice za ulazak u zatvorene javne prostore Italija će uvesti od 6. augusta (EPA)
COVID propusnice za ulazak u zatvorene javne prostore Italija će uvesti od 6. augusta (EPA)

Deseci hiljada ljudi protestirali su od Australije do Evrope protiv sanitarnih mjera kojima vlasti odgovaraju na širenje vrlo zarazne delta varijante COVID-a 19 u čemu demonstranti vide jačanje državne kontrole, a neki čak i uvod u totalitarizam.

Uz povike “Sloboda, sloboda”, više od 160.000 ljudi, od kojih 11.000 u Parizu, protestiralo je protiv sanitarne propusnice i obveznog cijepljena za određene profesije, primjerice medicinsko osoblje, prenosi Hina.

“Neću se cijepiti”, poručila je 49-godišnja Sandra u Marseilleu, lučkome gradu na jugoistoku gdje je, prema policijskim procjenama, protestiralo 4.000 ljudi.

“Naša zemlja postaje totalitarna”, smatra Jean-Claude Dib (71), umirovljeni vozač kamiona.

Dva novinara javne televizije France 2 bila su napadnuta dok su izvještavali s protesta.

U Parizu je Trgom Bastille marširao odred “žutih prsluka”, pokret nastao kao simbol otpora socijalnoj politici predsjednika Emmanuela Macrona.

Zasebnu povorku predvodio je političar krajnje desnice Florian Philippot, bivši drugi čovjek nacionalističke stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen.

Izvodila se himna Marseljeza, a Philippot je osudio “aparthejd” koji provodi francuska vlada i pozvao na rušenje “tiranina” Macrona.

Asocijacije na nacizam

Vrlo velika većina Francuza, njih 76 posto odobrava obvezno cijepljenje za medicinsko osoblje i još neke profesije, prema anketi od 13. jula.

Većina odobrava i uvođenje sanitarne propusnice, protiv koje su hiljade ljude protestirale i u Italiji.

COVID propusnice za ulazak u zatvorene javne prostore Italija će uvesti od 6. augusta.

“Nećemo diktaturu”, izvikivali su demonstranti od Napulja na jugu do Torina na sjeveru.

“Bolje živjeti slobodan nego biti rob”, stajalo je na natpisu katedrale u Milanu.

U prijestolnici Rimu, u historijskom središtu, bio je istaknut transparent “Cjepivo vas oslobađa” koji se poigrao natpisom “Rad oslobađa” (“Arbeit macht frei”) kakav je stajao na ulazu u koncentracijski logor Auschwitz.

Asocijacija na nacizam nije nedostajalo ni u Genovi gdje su prosvjednici istaknuli “žute zvijezde” s porukom “Necijepljen”.

Sukobi s policijom u Australiji

Ranije u subotu u australskom gradu Sydneyu demonstranti su se sukobili s policijom na konjima, kršeći uopće propise o zabrani okupljanja jer je u tome gradu od pet miliona ljudi na snazi mjera zatvaranja u trajanju mjesec dana.

U Melbourneu su hiljade ljudi, kako su prenijeli lokalni mediji, na ulicama protestirali pred parlamentom države Victoria.

Nosili su transparente s porukama “Probudi se Australijo”.

Zatvaranje u Vijetnamu

Posvuda na planetu, vlasti uvode sve strože sanitarne mjere kako bi suzbile širenje vrlo zaraznog soja delte. Pandemija je od kraja 2019. do danas usmrtila više od 4,1 milion ljudi.

Vijetnam je proglasio zatvaranje za osam milijuna stanovnika glavnoga grada Hanoja nastojeći usporiti krivulju rasta broja zaraženih.

Već je trećina Vijetnamaca u lockdownu.

Vlasti su u petak prijavile 7.000 novih slučajeva, što je treći rekord u jednom danu u protekloj sedmici.

Katastrofalno stanje u Libanonu

Njemačka, prva evropska ekonomija koja je i sama izložena rastu krivulje zaraženih, odlučila je postrožiti mjere ograničenja za dolaske iz Španije, uključivo s Baleara i Kanarskih otoka, zbog rasta broja zaraženih u tim turističkim destinacijama koje Nijemci rado biraju za odmor.

Španija uvodi karantin od deset dana za putnike iz Argentine, Kolumbije, Bolivije i Namibije od 27. jula, objavila je vlada u subotu.

Tu je mjeru Madrid objavio zbog rasta broj zaraženih na području Latinske Amerike i Kariba u kojoj je u subotu prijeđen prag od 40 miliona zaraženih  i više od 1,3 milion mrtvih.

Stanje je više nego zabrinjavajuće u Libanu, zemlji potpuno urušene ekonomije te izložene nestašicama struje što nanosi najteži udarac bolnicama.

“Sve bolnice (…) sada su manje spremne nego početkom godine kada je nastupio val pandemije”, rekao je za agenciju AFP Firass Abiad, direktor Univerzitetske bolnice Rafic Hariri, najveće javne bolnice u zemlji.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO