Evropska unija oprašta se od benzinaca i dizelaša
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil je krivac za emisije plinova s učinkom staklenika.
Benzinci i dizelaši odlaze u historiju, budućnost je na električnim vozilima i Evropska unija predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prevozno sredstvo broj jedan za Evropljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika, prenosi Hina.
Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine.
Evropska komisija trebala bi 14. jula predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora, razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.
Električna vozila snažno napreduju
Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prevozna sredstva na potpuno novom tržištu.
Evropa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama ugljen-dioksida po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. godini.
Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030. godini, a zatim 100 posto 2035. godine.
Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su veliki pritisak za automobilsku industriju, koja do 2027. godine mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom korona virusa, električna vozila snažno napreduju.
Udio električnih automobila je osam posto svih registriranih vozila u zapadnoj Evropi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019. godini”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.
Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.
Veće cijene auta, manje radnih mjesta
To je veliki izazov za industriju koja zapošljava 14,6 miliona ljudi u Evropskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”.
Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju danas je duboko podijeljen.
Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta, u korist kineske konkurencije, koja je ispred Evrope u baterijama.
Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Evropi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila, nakon skandala iz 2015. godine, kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.
“Veliki je sukob unutar Evropskog udruženja proizvođača automobila [ACEA]. Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na velika ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone”, objašnjava Schmidt.
“Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje.
U junu je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi između 2033. i 2035. godine.
“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035. godine”, ocjenjuje Diane Strauss iz nevladinog udruženja Transport i okoliš za Francusku.
Fondova od ‘nekoliko milijardi eura’
U klasifikaciji objavljenoj u junu, nevladino judruženje prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni “neambicioznima”, jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.
Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene, iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.
Budućnost motora s unutrašnjim sagorijevanjem trebala bi se uravnotežiti između “2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva, i 2040. godine, kada će biti prekasno sa klimatskog stajališta”, ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Evropskom parlamentu.
Canfin zagovara osnivanje fondova “od nekoliko milijardi eura” koji bi pomogli stotinama malih i srednjih preduzeća vezanih uz autoindustriju, jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.