Veneciji prijeti upis na ‘crvenu’ listu UNESCO-a

Sredinom jula se očekuje novi izvještaj UNESCO-a koji bi mogao osuditi Italiju jer ne smanjuje uplovljavanje brodskih turističkih grdosija i masovnog turizma.

Venecija i njena laguna upisani su na UNESCO-ov popis svjetske baštine od 1987. godine (EPA)

Narušen je ugled Venecije koja postaje veliko sidrište turističkih kruzera, takva bi mogla biti budućnost grada upisanog na UNESCO-ov popis svjetske baštine ako ta agencija ostvari prijetnju i stavi je na popis ugrožene baštine.

Gradske vlasti oklijevaju odustati od kruzera i stoga bi UNESCO mogao Veneciju upisati na crvenu listu sredinom jula kada se očekuje novi izvještaj koji bi mogao osuditi Italiju jer ne smanjuje uplovljavanje brodskih turističkih grdosija i masovnog turizma, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Vlada u Rimu je na upozorenje UNESCO-a odgovorila da će brzo poduzeti korake kako bi popravila situaciju.

“Rješavanju tog pitanja ozbiljno ćemo pristupiti”, rekao je italijanski ministar kulture Dario Franceschini i poručio da “više nema vremena za oklijevanje”.

Međutim, već se godinama vodi bitka za očuvanje grada koji je u 2019. godini prije pandemije privukao 5,5 miliona turista željnih posjetiti Trg sv. Marka i provozati se gondolama venecijanskim kanalima.

Političari u Rimu, u regiji Veneto i samom gradu godinama se natežu s inicijativama poslovne zajednice u pogledu najboljeg smjera za dragulj na vodi.

Dragulj na vodi

Venecija i njena laguna upisani su na UNESCO-ov popis svjetske baštine od 1987. godine, a taj status je važan jer može proizvesti prihod za lokalnu ekonomiju.

Ako UNESCO ostvari svoju prijetnju, Italija će morati donijeti novi akcijski plan i predati ga do februara 2022, prenosi italijanska novinska agencija Ansa.

UNESO će o tome glasati između 16. i 31. jula. Prije nekoliko godina ta svjetska organizacija razmatrala je mogućnost da Veneciju potpuno ukloni s popisa svjetske baštine.

Početkom juna, nakon godinu i po dana pauze zbog pandemije, prvi veliki kruzer isplovio je praćen glasnim protestima građana.

Službeni Rim je početkom aprila odlučio prikupljati zamisli koje bi omogućile da se veliki kruzeri drže podalje od lagune.

Mnogi su u tome vidjeli zabranu za velike brodove (s više od 40.000 BRTG) kako bi se spriječilo njihovo uplovljavanje do Trga sv. Marka, no to se nije dogodilo.

Potraga za rješenjima

Rješenja se još traže, a prema medijima, prelazni period bilo bi sidrenje u industrijskoj luci Marghera, a dugoročno u velikoj, skupoj, novoj luci na otvorenom moru.

“Industrijska luka Marghera dio je lagune. Čak i ako se kruzeri  budu tamo sidrili, laguna će se uništavati”, rekla je Peta Reski, njemačka autorica koja živi u Veneciji.

Ističe da grad od njih ima malo koristi jer turisti s kruzera ne noće u gradu, u njemu rijetko jedu i provode malo vremena.

U svakom slučaju, stručnjaci UNESCO-a pišu u svojoj analizi da je turistički bum u kombinaciji s padom broja lokalnog stanovništva “u velikoj mjeri doveo do gubitka historijske autentičnosti” Venecije.

Zabrinutost izražavaju i zbog klimatskih promjena.

Izvor: Agencije

Reklama