Samit EU-a o pandemiji, oporavku, odnosima s Turskom i Rusijom

Zemlje članice sve su bliže trenutku kada će dobiti prve novce iz plana za oporavak EU sljedeće generacije.

Ovo će biti prvi samit nakon onog u martu prošle godine na kojem će moći sudjelovati dio novinara, ali u vrlo ograničenom broju (EPA)
Ovo će biti prvi samit nakon onog u martu prošle godine na kojem će moći sudjelovati dio novinara, ali u vrlo ograničenom broju (EPA)

Čelnici 27 država članica okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Briselu na kojem će razgovarati o situaciji s pandemijom korona virusa, ekonomskom oporavku, migracijama te odnosima s Turskom i Rusijom.

Ovo će biti prvi samit nakon onog u martu prošle godine na kojem će moći sudjelovati dio novinara, ali u vrlo ograničenom broju, prenosi Hina.

Sastanak čelnika EU-a počinje radnim ručkom s glavnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom, koji je nedavno dobio drugi mandat na čelu svjetske organizacije.

Slijedi zatim tradicionalni kratki sastanak s predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sassolijem.

Pandemija i ekonomski oporavak

Prva tema na dnevnom redu samita je situacija s pandemijom COVID-19, koordinirani odgovor EU-a na pandemiju i ekonomski oporavak od posljedica pandemije.

U posljednje vrijeme situacija se znatno poboljšala, pada broj zaraženih, zahvaljujući, između ostalog, sve većem broju vakcinisanih, ali i dalje postoji strah od novih varijanti virusa i mogućnosti da se na jesen opet počne rasti broj novozaraženih.

Što se ekonomskog oporavka tiče, zemlje članice sve su bliže trenutku kada će dobiti prve novce iz plana za oporavak EU sljedeće generacije.

Komisija je već odobrila više od desetak nacionalnih planova za oporavak, a Vijeće bi ih moglo odobriti već u julu nakon čega članice kojima su planovi prihvaćeni mogu dobiti predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava.

Migracije

Poboljšanjem situacije s pandemijom povećava se mogućnost jačanja migrantskog pritiska na EU na svim rutama. EU razmatra mogućnost dodatnih finansijskih sredstava za Tursku kako bi nastavila udomljavati izbjeglice, kojih je ondje preko četiri miliona. Spominje se brojka od oko 3,5 milijarde eura, ali to još nije potvrđeno jer još nema formalnog prijedloga Evropske komisije.

Međutim, prema diplomatskim izvorima iznos bi se mogao kretati oko te brojke.

Odnosi s Turskom su vrlo komplicirani. S jedne strane, EU je zabrinut zbog autoritarnih tendencija turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji migrante koristi i kao pregovarački adut, ali s druge strane, bez turske pomoći teško bi se Unija nosila s tolikim brojem migranata na svojim granicama.

Rusija i ostala vanjskopolitička pitanja

Čelnici EU-a razgovarat će o odnosima s Rusijom, a podloga za raspravu bit će izvještaj visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politku Josepa Borrella, koji je objavljen prošle sedmice.

U tom se izvještaju upozorava da se Unija mora pripremiti na dodatno pogoršanje odnosa s Rusijom i predlaže da Unija istovremeno odbija rusko ponašanje, vrši pritisak i vodi dijalog s Rusijom kako bi se rusko vodstvo pridobilo za konstruktivniji angažman.

Njemačka i Francuska su također zajedno pripremile svoj prijedlog evropskih odnosa s Rusijom, koji je, po diplomatskim izvorima, “pragmatičan”.

Mogu se očekivati zaključci o Bjelorusiji, Libiji, Etiopiji i Sahelu.

Mađarska i prava pripadnika LGBTIQ

Nije isključeno da se na samitu neće razgovarati  o novom mađarskom zakonu o LGBTIQ zajednici koji je naišao na oštru osudu u Evropskoj uniji.

Mađarski parlament je nedavno izglasao amandmane na više zakona kojima se zabranjuje “prikazivanje i promovisanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti” osobama mlađim od 18 godina.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen snažno je u srijedu osudila mađarski zakon i najavila da će koristiti sve ovlasti Komisije kako bi osigurala da se prava svih građana EU-a poštuju.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO