Ko je Ebrahim Raisi, novi predsjednik Irana

Konzervativni kandidat i bivši šef iranskog pravosuđa Ebrahim Raisi pobjednik je 13. predsjedničkih izbora čime je postao osmi predsjednik Irana.

Amnesty International navodi da se protiv Raisija treba pokrenuti istraga za 'zločine protiv čovječnosti' i za 'grubu povredu' ljudskih prava (AFP)

Konzervativni kandidat i bivši šef iranskog pravosuđa Ebrahim Raisi pobjednik je 13. predsjedničkih izbora čime je postao osmi predsjednik Irana.

Ljudi u Iranu izašli su u petak na birališta da bi izabrali novog predsjednika, prenijela je Anadolija. U državi s približno 83 miliona stanovnika, pravo glasa imalo je 59.310.307 birača.

Raisi, koji uživa široku podršku konzervativnog i tvrdokornog revolucionarnog tabora i njegove baze, ostat će glavni sudac sve dok početkom augusta ne preuzme dužnost od umjerenog odlazećeg predsjednika Hassana Rouhanija, jer on nije dao ostavku na svoju funkciju kako bi se kandidirao za predsjednika.

Poput vrhovnog vođe ajatolaha Ali Khamneija, vođa nosi crni turban, što po njihovoj tvrdnji znači da je sejjid – potomak poslanika Muhammeda.

Raisi se spominje kao vjerovatni nasljednik 82-godišnjeg Khameneija, kad aktuelni ajatolah umre.

Raisijeva karijera

Raisi je rođen 14. decembra 1960. godine u Mashadu. Advokat Raisi karijeru je počeo 1981. godine kao tužilac Kereca. Brzo je napredovao i ubrzo postao zamjenik državnog tužioca Teherana.

Raisi je bio dio odbora koji je 1988. godine, po uputama iranskog revolucionarnog vođe Ajatolaha Khomeinija, odlučio pogubiti zatvorene protivnike režima.

Raisi je bio dio četveročlane delegacije koju protivnici režima nazivaju “komitetom smrti”. Tvrdi se da je u to vrijeme pogubljeno gotovo 3.000 ljudi.

Raisi, koji je brzo napredovao na državnim položajima za vrijeme Alija Khameneija, nakon smrti Khomeinija, u periodu 1989.-1994. obnašao je funkciju glavnog tužioca Teherana.

Američke sankcije

Imenovan je za šefa Državne revizorske institucije 1994. godine, a na tom položaju ostao je deset godina.

Raisi je 2004. godine imenovan na mjesto prvog zamjenika šefa pravosuđa. Imenovan je na mjesto glavnog tužitelja Irana 2014. godine.

Raisi, koji je bio kandidat na predsjedničkim izborima održanim 19. maja 2017. godine, izgubio je od dosadašnjeg predsjednika Hassana Rouhanija.

Raisi, 60-godišnji aktualni čelnik iranskog pravosudnog sistema je pod američkim sankcijama zbog navodnih kršenja ljudskih prava.

Nevladina organizacija Amnesty International kritizirala je u subotu izbor ultrakonzervativnog Ebrahima Raisija za iranskog predsjednika, ustvrdivši da se protiv njega treba pokrenuti istraga za “zločine protiv čovječnosti” i za “grubu povredu” ljudskih prava, prenijela je Hina.

“Činjenica da je Ebrahim Raisi izabran za predsjednika umjesto da se protiv njega vodi istraga za zločine protiv čovječnosti, ubistvo, prisilni nestanak i mučenje, tužan je podsjetnik da u Iranu zločini prolaze bez ikakve kazne”, ističe Amnesty u priopćenju.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu optužila je Raisija da je bio član “komiteta smrti” koje je, tvrdi, odgovorno za prisilan nestanak i tajna smaknuća prijekim sudom hiljada zatvorenih pripadnika opozicije dok je bio zamjenik državnog tužitelja Revolucionarnog suda u Teheranu 1988.

Negiranje uloge

Kada su ga 2018. i 2020. pitali o smaknućima, Raisi je negirao bilo kakvu ulogu u tome, ali je odao “priznanje” naredbi ajatolaha Khomeinija, utemeljitelja Islamske Republike Irana, da se provede takvo čišćenje.

Amnesty ističe da “iranske vlasti do danas sistematski skrivaju istinu o sudbini žrtava i mjestu gdje su njihova tijela pokopana, što se može smatrati zločinom protiv čovječnosti”.

Raisi je “bio na čelu grube povrede ljudskih prava” u svom mandatu čelnika pravosudne vlasti u zadnje dvije godine. Na meti progona bile su “stotine mirnih disidenata, aktivista za ljudska prava i pripadnika progonjenih manjina koji su samovoljno zatvarani”, navodi NGO.

“Odgovoran je i za hapšenje hiljada demonstranata i stotine prisilnih nestanaka (…) nakon protesta u novembru 2019.”, ugušenih u krvi, navodi isti izvor.

Amnesty poziva zemlje članice UN-ov Vijeća za ljudska prava da poduzmu “konkretne korake kako bi odgovorile na sustavno nekažnjavanje u Iranu”.

Izvor: Al Jazeera i agencije