Suđenje mijanmarskoj čelnici četiri mjeseca nakon vojnog udara

Nakon što je pet godina bila de facto lider Mijanmara, Aung San Suu Kyi se nalazi na gotovo istom mjestu – u kućnom pritvoru dok se suočava sa optužbama vojne diktature, sa svojom strankom Nacionalnom ligom za demokratiju na ivici raspada.

Četiri mjeseca nakon što je vojska izvršila državni udar, popularna političarka će se suočiti sa suđenjem na sudu u Naypyidawu po pet optužbi uključujući ilegalno posjedovanje walki-talkija i kršenja mjera protiv korona virusa tokom izborne kampanje. Vojni lideri su je također optužili za korupciju i kršenje kolonijalnog Zakona o zvaničnim tajnama.

Suu Kyi (75) se suočava sa zatvorskom kaznom, odnosno zatvorom do kraja života.

“Ovaj put ne postoje naznake o planu režima da oslobodi Suu Kyi, da joj dozvoli komunikaciju sa pristalicama, ili da je koristi u pregovorima sa vanjskim svijetom. Vojni lider Min Aung Hlaing želi da ima slobodne ruke da oblikuje političku scenu slobodnu od njenog utjecaja i utjecaja njene stranke”, kaže Richard Horsey, politički analitičar.

Iako je odsutna proteklih mjeseci, mijanmarska liderka još ima centralnu ulogu u političkoj krizi. Prije nego što su se generali obračunali sa demonstrantima, ubivši više od 850 civila, posteri i baneri sa likom Aung San Suu Kyi isticani su tokom svakog protesta.

“Prerano je da se ona otpiše. Ona je bez sumnje najpopularnija političarka u zemlji, niko drugi joj se ne može približiti”, kaže Thant Myint-U, historičar i autor knjige Skrivena historija Burme.

Razočarenje zbog stava o Rohinjama

Suu Kyi se pojavila kao politička snaga tokom pobune protiv prijašnjeg vojnog režima 1988. godine. Njen otac je bio ikona borbe za nezavisnost zemlje, a Suu Kyi se tek vratil iz Velike Britanije, gdje je studirala na Oxfordu i udala se za Britanca.

Postala je sinonim za mijanmarski prodemokratski pokret i zaslužila poštovanje miliona ljudi žrtvujući svoju slobodu. Osvojila je i Nobelevu nagradu za mir 1991. godine. Provela je godine u kućnom pritvoru i preživjela pokušaj ubistva 2003.

Međutim, ovo je smetalo ultranacionalističkoj vojsci, poznatoj kao Tatmadaw, koja je često nazivala Suu Kyi “ženom stranca”.

Prije nego što je dozvolila izbore, vojska je 2008. napravila novi ustav kojim je dobila kontrolu nad nekoliko ključnih institucija i 25 posto mjesta u parlamentu. Također je zabranila svima koji imaju supruga ili dijete stranca da budu na poziciji predsjednika.

Uz pomoć pravnika Ko Ni, Suu Kyi je pronašla način da zaobiđe ovo pravilo, te se našla na poziciji državnog savjetnika nakon prve pobjede njene stranke na izborima 2015. Dvije godine kasnije, Ko Ni je ubijen.

Suu Kyi ‘optimistična’

Međutim, iako je Suu Kyi bila globalna zvijezda kao aktivistica, mnoge njene pristalice su se razočarale kada je došla na vlast.

Stotine hiljade muslimana Rohinja je 2017. godine bilo prisiljeno da pobjegne u Bangladeš nakon vojne kampanje protiv njih. Dobitnica Nobela nije osudila ove akcije vojske. Nakon što je ovaj slučaj stavljen pred Međunarodni sud pravde, putovala je u Hag da brani generale.

Uoči suđenja u Naypyidawu, advokati Suu Kyi kažu da je ona “optimistična”, iako je u srijedu vojska podigla dodatne optužbe za korupciju, navodeći da je Suu Kyi navodno uzela mito što dodatno nosi 15 godina zatvorske kazne.