Ko je ko u novoj, šarenoj izraelskoj koalicionoj vladi

Nova izraelska vlada je mješavina političkih stranaka kojima je zajedničko jedino to što se protive bivšem premijeru Benjaminu Netanyahuu.

Naftali Bennett će biti izraelski premijer dvije godine, dok ga ne zamijeni Yair Lapid (AFP)

Dvanaest godina tokom kojih je Benjamin Netanyahu obnašao funkciju izraelskog premijera okončano je u nedjelju, kada je parlament odobrio novu koalicionu vladu, koju predvodi desničarski nacionalistički lider Naftali Bennett.

Nova vlada, mješavina političkih stranaka, nema mnogo zajedničkog, osim želje da se riješi sada bivšeg premijera Netanyahua.

Ova koalicija seže od krajnje ljevice do krajnje desnice i uključuje po prvi put malu stranku koja predstavlja palestinske građane Izraela, kojih ima 21 posto u populaciji ove države.

Analitičari kažu kako se očekuje da će se nova vlada fokusirati većinom na ekonomska i socijalna pitanja, umjesto da riskira i na vidjelo iznese unutrašnje raskole pokušajem da adresira velika diplomatska pitanja kao što je izraelsko-palestinski sukob.

Palestinski lideri su odbacili promjenu u vladi, rekavši kako će novi izraelski premijer vjerovatno slijediti istu desničarsku agendu kao i njegovi prethodnik.

Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova kazalo je kako je “netačno“ nazivati Bennettovu koalicionu vladu “vladom promjene“, osim ako postoji značajna promjena u njenom stavu spram palestinskog prava na samoopredjeljenje i uspostavljanje nezavisne palestinske države s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.

Evo lidera koji će predvoditi novu vladu:

Naftali Bennett – premijer

Naftali Bennett vodi stranku Yamina, koja podržava doseljenička naselja i izraelsku aneksiju dijelova okupirane Zapadne obale te poziva na oštru politiku prema Iranu.

Preuzevši funkciju premijera, Bennett je prvi premijer u historiji Izraela s religijskom radikalno desničarskom pozadinom.

Nakon što je napustio Netanyahuov ured, 2010. godine je postao predsjednik vijeća Yesha, koje predstavlja jevrejske doseljenike na okupiranoj Zapadnoj obali i u Gazi.

Bennett je 2012. godine izabran za lidera krajnje desničarske stranke Jevrejski dom, koja je bila suočena s mogućnošću da izgubi sva svoja mjesta u parlamentu.

Uspio je pojačati parlamentarno prisustvo Jevrejskog doma za četiri puta, nakon što je dao niz oštrih izjava o sukobu s Palestincima.

Pozvao je na ubijanje palestinskih “terorista”, umjesto njihovog puštanja na slobodu.

Također je rekao da Zapadna obala nije pod okupacijom, jer “tu nije ni bilo palestinske države”.

Bennett smatra da se izraelsko-palestinski sukob ne može riješiti, a smatra se i jednim od najglasnijih protivnika uspostavljanju palestinske države.

U politiku je ušao nakon što je 2005. godine prodao svoju tehnološku start-up kompaniju za 145 miliona dolara.

Prema koalicijskom dogovoru, Bennett će voditi vladu do 27. augusta 2023. godine, a zatim će premijersku funkciju preuzeti Lapid do novembra 2025. godine.

Yair Lapid – ministar vanjskih poslova

Yair Lapid je na čelu centrističke stranke Yesh Atid (Ima budućnosti) i on stoji iza nove vlade.

Njegova je stranka najveća u koaliciji, ali se složio da podijeli vlast s Bennettom kako bi osigurao parlamentarnu većinu.

Dao je otkaz na mjesto TV voditelja 2012. godine i osnovao je svoju stranku, obećavajući da će ublažiti finansijske pritiske na srednju klasu.

Također želi ukinuti mnoge od privilegija koje finansira država za ultraortodoksne Jevreje, što je već dugo izvor ljutnje kod mnogih sekularnih Izraelaca.

Inicijalno je obnašao funkciju ministra finansija prije nego je prešao u opoziciju, koju je vodio do nedjelje.

Lapid će biti na funkciji ministra vanjskih poslova dvije godine, a onda će preuzeti premijersku poziciju do kraja ove vlade, pod uslovom da potraje tako dugo.

Benny Gantz – ministar odbrane

Prije svega dvije godine je Benny Gantz, bivši vojni zapovjednik na čelu centrističke Plave i bijele stranke, bio je najbolja nada opozicije da smijeni Netanyahua.

Primakao se bliže od drugih učesnika svrgavanju Netanyahua na trojima izborima održanima između aprila 2019. i marta 2020. godine, spriječivši bivšeg premijera da oformi vladajući blok desničarskih i vjerskih stranaka.

Ali, pristao je pridružiti se Netanyahuu u “vladi jedinstva“ prošlog aprila, što je naljutilo mnoge od njegovih pristalica.

Bit će dio nove koalicije, ostat će na poziciji ministra odbrane, koju je obnašao i za vrijeme Netanyahua.

Avigdor Lieberman – ministar finansija

Ultradesničarski imigrant iz Moldavije, koji živi u ilegalnom izraelskom naselju u okupiranoj Zapadnoj obali, Avigdor Lieberman je bio politički džoker tokom proteklog desetljeća.

Pridruživao se Netanyahuovim vladama kao ministar odbrane, ali je i davao otkaz.

Kao ministar finansija, morat će se pozabaviti budžetskim deficitom, koji je narastao tokom krize s korona virusom.

Rekao je da će pokušati promijeniti status quo između vlade i izraelske političke moćne ultraortodoksne manjine, koja je glavno uporište Netanyahuove vlade na odlasku.

Ultraortodoksna zajednica malo učestvuje u radnoj snazi i oslanja se uglavnom na vladinu pomoć, dok se fokusira na vjerske studije.

Lieberman je kazao kako će raditi na tome da ih više integrira u ekonomiju.

Gideon Sa’ar – ministar pravde

Gideon Sa’ar je bio Netanyahuov glavni rival unutar Likuda, ali bivši premijer je dao sve od sebe da ga drži dalje od centra pažnje i dalje od projekata najvišeg nivoa.

Frustrirani Sa'ar pokušao doći na vodeću poziciju, bezuspješno, a potom je razvijao svoju stranku.

Kao čelnik stranke Nova nada, Sa'ar će biti na poziciji ministra pravde, gdje će nadzirati pravni sistem i postati član sigurnosnog kabineta.

Mansour Abbas – zamjenik premijera

Mala Ujedinjena arapska lista Mansoura Abbasa bit će prva stranka u izraelskoj vladi čiji su članovi izraelski Palestinci.

Odvojio se od drugih palestinskih političara koji radije biraju da ostanu van vlade i ostavio je po strani razlike s Bennettom i drugim desničarima kako bi pomjerio odnos snaga protiv Netanyahua.

Očekuje se da će Abbas služiti kao zamjenik premijera u premijerovom uredu.

Namjerava ispregovarati veliko povećanje u potrošnji vlade na palestinske gradove i sela.

Ali, njegovo je prisustvo potencijalno destabilizirajući faktor.

Palestinci su ga kritizirali jer je pristao podržati izraelsku vladu dok Izrael i dalje okupita palestinske teritorije.

Adresirajući ove tenzije, Abbas je rekao talijanskom dnevnom listu La Repubblica u petak: “Morat će se donijeti teške odluke, uključujući sigurnosne odluke. Moramo balansirati našim identitetom palestinskih Arapa i državljana države Izrael, između građanskih i nacionalističkih aspekata.“

Izvor: Al Jazeera i agencije