Izraelsko bombardiranje iračkog reaktora i tajni francuski planovi

Procurjeli dokumenti otkrivaju tajne francuske planove da spriječi Bagdad da dođe u posjed nuklearnog oružja.

Izraelski avioni su 1981. prevarili Saudijsku Arabiju i izvršili napad na irački nuklearni reaktor kod Bagdada (EPA - Ilustracija)
Izraelski avioni su 1981. prevarili Saudijsku Arabiju i izvršili napad na irački nuklearni reaktor kod Bagdada (EPA - Ilustracija)

Prije četiri desetljeća se eskadrila izraelskih borbenih aviona u tajnoj misiji prišuljala zračnom prostoru Saudijske Arabije i u brišućem letu uletjela da uništi irački nuklearni reaktor koji su tik ispred Bagdada gradili francuski i italijanski inženjeri. Bio je to iznenadni napad, koji su pohvalili branitelji Izraela i naveden je kao primjer efektivne hrabre akcije, koja je pokazala kako sirova vojna moć može poslužiti kao sredstvo za kontrolu naoružanja, navodi se u članku koji je objavio list The Independent.

Ali, gomila prethodno tajnih dokumenata Sjedinjenih Američkih Država, koje je u ponedjeljak objavila organizacija iz Washingtona, snažno sugerira da su iračke nuklearne ambicije već tajno ograničili Evropljani koji su gradili bombardirani istraživački reaktor u Osiraku. Dodatno, napad izveden 7. juna 1981. godine je možda ohrabrio tadašnjeg iračkog vladara Saddama Husseina da pojača potragu za oružjem masovnog uništenja.

Ubijeni irački vojnici i francuski civili

Dokumenti do kojih je došla organizacija Arhiva za nacionalnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, putem zahtjeva zasnovanog na Zakonu o slobodi informacija, uključuju depeše Bijele kuće, State Departmenta i Centralne obavještajne agencije (CIA), koji sumiraju diplomatske i političke interakcije koje su prethodile napadu. Oni, također, pokazuju napore američkih zvaničnika da se izbore s posljedicama.

Najmanje 10 iračkih vojnika i francuski civil su ubijeni u izraelskom napadu.

Dokumenti, do kojih su došli i koje su objavili u sklopu projekta koji zagovara transparentnost u sklopu Univerziteta “George Washington”, objavljeni su u vrijeme kada Izrael pokušava udružiti nacije protiv nuklearnog programa Irana.

Već sedmicama u Beču SAD i druge sile pokušavaju oživjeti nuklearni sporazum o neširenju oružja s Iranom koji je sabotirao bivši američki predsjednik Donald Trump. Izrael se protivi povratku tom sporazumu.

Pariz je otišao još dalje

Francuska je dugo insistirala da je dizajn nuklearne elektrane koju je gradila onemogućavao da se prenamijeni za proizvodnju fisijskog materijala potrebnog za pravljenje bombe. Ali, jedan izuzetno osjetljiv dokument u masi drugih dokumenata pokazuje da je Pariz otišao još dalje.

On prvi put spominje događaje iz 25. jula 1980. godine, kada su se u Parizu susreli američke diplomate s višim francuskim zvaničnikom zaduženim za neširenje oružja – koji je insistirao na apsolutnoj tajnosti – u vezi pošiljci uranija namijenjenog Iraku.

Zvaničnik je kazao da je su materijali tajno hemijski izmijenjeni kako bi ih učinili beskorisnim za primjenu za oružje.

“On je naglasio mjere predostrožnosti koje su poduzeli i koje poduzimaju”, navodi se u depeši State Departmenta. “Našli su se u dilemi, međutim, jer nisu mogli opisati neke od mjera predostrožnosti koje su poduzeli, s obzirom na činjenicu da ni sami Iračani nisu bili svjesni nekih preventivnih mjera koje su Francuzi poduzeli.”

Glavni korak koji su Francuzi poduzeli je bilo prethodno ozračivanje bilo kojeg obogaćenog uranija koji bi se poslao Iraku, čime bi postao “neiskoristiv kao materijal za oružje”, navodi se u dokumentu.

Druge manje kontraverzne mjere predostrožnosti su uključivale dozvolu za samo jednu pošiljku uranija u reaktor odjednom, čime se održavalo francusko prisustvo u Osiraku u svakom trenutku te se osiguravalo da francuski tehničari nadziru obogaćeni uranij tokom njegovog transporta.

Brige u vezi konačnih namjera Bagdada

Ali, jedan dokument označen znakom tajnosti sugerira da je postojala zabrinutost da se italijanski i francuski izvođači radova nadmeću da prodaju oružja Iraku. Postojale su zabrinutosti da bi, prije svega, Italija pokušala zasladiti bilo koji sporazum uključivanjem napredne nuklearne tehnologije u sklopu svojih ponuda.

U danima koji su uslijedili nakon što je Iransko-irački rat počeo, iračke snage su se u velikom broju okupile u pogonu Osirak, što je izazvalo dodatne brige u vezi konačnih namjera Bagdada.

“Da li su francuski zvaničnici i dalje na lokaciji i da li tamo imaju pristup gorivu? Koji je status goriva?”, navodi se u depeši State Departmenta koja je iz Washingtona 11. oktobra 1980. godine upućena Parizu.

Drugi dokumenti ukazuju na zabrinutost američkih zvaničnika da Iračani pretražuju planetu u potrazi za osjetljivim nuklearnim materijalom, navodi se u članku The Independenta.

Dana 20. januara 1981. godine nova administracija, na čelu s predsjednikom Ronaldom Reaganom, preuzela je Bijelu kuću. Postoji “rupa” u dokumentima koja može sugerirati da nova administracija nije shvatila hitnost problema i uloge koji su bili uključeni.

Izrael iskoristio teritoriju Saudijske Arabije

Dokumenti pokazuju koliko su američki zvaničnici bili zabrinuti ne samo u vezi napora Iraka da dođe do oružja, već i zbog mogućnosti da bi Izrael mogao isprovocirati širi rat napadom na Osirak. U to vrijeme SAD se smatrao mnogo više neutralnim posrednikom između Izraela i arapskih država nego što je to sad. Saudijski zvaničnici su kazali Amerikancima da su bijesni jer je Izrael iskoristio njihovu teritoriju da bi došao do Iraka te da su izraelski piloti lažno signalizirali da su Jordanci.

Jedan saudijskih zvaničnik, čije ime je u dokumentima zacrnjeno, rekao je američkom kolegi kako je “ovo jedna od najopasnijih situacija s kojom se Saudijska Arabija ikada suočila. To je uvreda i za Saudijsku Arabiju i za SAD i stavlja Saudijce u neugodnu situaciju vis-a-vis drugih Arapa”, navodi se u zapisniku sastanaka u Bijeloj kući do kojeg je došao Arhiv za nacionalnu sigurnost.

Washington je od Izraela tražio odgovore o određenim obavještajnim podacima da se u Osiraku obavljao rad na oružju, ali Izrael je odgovorio samo nejasnim najgorim scenarijima, navodi se u dokumentu Vijeća nacionalne sigurnosti. Američki dužnosnici nisu mogli pronaći dokaze o tvrdnjama Izraelaca o “tajnom bunkeru” ispod Osiraka koji je trebao biti korišten za obradu oružja.

Memorandum okrivio predsjednika Cartera

Reagan je na napad prvo reagirao strogo, suspendirajući neke prodaje oružja Izraelu i sarađujući s Irakom u izradi osude Ujedinjenih naroda.

Ali su se drugi zvaničnici usprotivili. Jedan memorandum, kojeg je za predsjednika pripremio neo-konzervativac i zvaničnik Bijele kuće Douglas Feith, koji je 22 kasnije postao jedan od ključnih arhitekata američke invazije na Irak 2003. godine, krivio je Reaganovog prethodnika Jimmyja Cartera za krizu te je pozvao administraciju da ne kritizira tadašnjeg izraelskog premijera Menachema Begina.

“Vaša javne izjave moraju biti uokvirene s diplomatskom pozadinom napada, da ne bi dodatno antagonizirali Izrael”, navodi se.

Irak, potpisnik Sporazuma o neširenju oružja, bio je obavezan otvoriti svoja nuklearna postrojenja za inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Ali, izraelski napad na Osirak, zajedno s tekućim ratom koji je bjesnio između Irana i Iraka, okončao je iračku saradnju s evropskim nuklearnim kompanijama te je odveo program pod zemlju.

Škorirani međunarodni inspektori

Klasificirana procjena obavještajnog ogranka State Departmenta navodi da je, iako je napad na Osirak možda unazadio irački nuklearni program, možda nanio više štete nego koristi, precizno predviđajući višegodišnje pokušaje Iraka da izbjegne inspektore i da pokuša doći do oružja za masovno uništenje.

Međunarodni inspektori su desetljeće kasnije bili šokirani napretkom tajnog iračkog razvoja nuklearnog i hemijskog oružja nakon Zaljevskog rata 1991. godine, koji je predvodio SAD.

“Bombardiranje je privremeno zaustavilo irački program nuklearnih istraživanja, čiji cilj je bilo stvaranje oružja, ograničavajući mu pristup materijalnoj i tehnološkoj pomoći”, navodi se u procjeni od 17. augusta 1981. godine.

“Napad je, međutim, mogao povećati interes Iraka da na kraju stekne mogućnost sposobnost nuklearnog oružja.”

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO