Koji su simptomi dugog oblika COVID-19

Studije su pokazale da svaka deseta osoba koja je oboljela od COVID-19 razvije simptome duge manifestacije bolesti, no formalne dijagnostičke smjernice za potvrdu dugog COVID-a 19 još nisu sastavljene.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i neke druge zdravstvene ustanove rade na tome, ali dok se smjernice ne sastave svatko ko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim ljekarom.

Simptomi su različiti i nalik su drugim bolestima pa ih ni liječnicima nije lako precizno definirati, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da COVID-19 može zahvatiti gotovo svaki tjelesni organ, ali ne znaju uzrokuje li simptome dugog COVID-a 19 direktno virus ili su oni posljedica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi.

Ovo je desetak poznatih načina kako na pacijente može utjecati dugi COVID-19.

Sindrom hroničnog umora

Magla u glavi – svaki peti pacijent iskusio je ‘maglu u glavi’ šest mjeseci nakon preboljele bolesti i to neovisno o tomu je li bio hospitaliziran ili nije. Pokazala je to meta-analiza 51 studije o COVID-19. Magla u glavi se pojedincima kao skup simptoma različito manifestira. Najčešće je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tijekom razgovora.

Umor – Šezdeset posto hospitaliziranih pacijenata osjeća umor u mišićima i slabost i šest mjeseci nakon COVID-19, pokazala je opsežna kineska studija. I prethodno spomenuta magla u glavi i umor značajke su sindroma hroničnog umora.

Problemi sa spavanjem – svaki peti pacijent ima problema sa spavanjem šest mjeseci nakon bolesti, također je pokazala meta-analiza 51 studije.

Kratkoća daha i uporan kašalj – ovo su uobičajeni simptomi koji se javljaju od mjesec dana do pola godine nakon preboljenog COVID-19, pokazala je studija provedena na 73 hiljade američkih ratnih veterana.

Srčani problemi – lupanje srca i aritmije također su uobičajeni simptomi šest mjeseci nakon COVID-19, pokazala je ista studija. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od razvoja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka pola godine nakon bolesti.

Neurološki simptomi – od njih pati trećina pacijenta koja se nose s dugim COVID-19. U njih spadaju i poremećaji raspoloženja poput tjeskobe i depresije.

Veći rizik od razvoja dijabetesa i bolesti bubrega

Gubitak mirisa – u otprilike trećine onih koji su s COVID-19 izgubili osjet mirisa, on se nije vratio tokom dva ili više mjeseci, pokazala je manja američka studija.

Probavni problemi – po jednoj kineskoj studiji, više od 40 posto hospitaliziranih pacijenata tri mjeseca nakon primarne infekcije osjećalo je probleme s gubitkom apetita, mučninom, želučanim refluksom i prolivom.

Pritisak u prsima i bol u zglobovima – ovo je najčešći problem jer se javlja kod 90 posto osoba koje pate od dugog COVID-19, pokazala je studija objavljena u decembru. Nekima od njih simptomi su trajali i do sedam mjeseci.

Dijabetes i bolesti bubrega – po studiji provedenoj na američkim ratnim veteranima, dugi COVID-19 nosi 39 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tokom šest mjeseci nakon infekcije. Povišen je rizik i od razvoja akutne bolesti bubrega.

Ostali simptomi – pacijenti koje muči dugi COVID-19 prijavili su i ostale simptome koje naučnici još nisu potvrdili većim studijama, a radi se o značajnijem gubitku kose, kožnom osipu, neurednim i bolnijim menstruacijama ili o tinitusu (zujanju u ušima).