Analize u EU: Biden se sastaje s Putinom iza leđa Evropi

U Briselu se postavlja i pitanje koliko je Washingtonu, imajući u vidu da je Kina glavni svjetski suparnik i težište američke svjetske strategije na Pacifiku, zaista važna Evropa.

Evropska unija ponovo čeka šta će i da li će čelnici Amerike i Rusije utanačiti kad je riječ o svjetskim problemima, ali onima koji se najviše tiču Evrope (EPA)
Evropska unija ponovo čeka šta će i da li će čelnici Amerike i Rusije utanačiti kad je riječ o svjetskim problemima, ali onima koji se najviše tiču Evrope (EPA)

U Evropskoj uniji je s iznenađenjem i ljutnjom dočekana odluka Rusije da zabrani letove austrijskoj i francuskoj aviokompaniji za Moskvu zaobilaznim putem oko Bjelorusije, koju je EU “kaznila” zabranom letova preko njene teritorije.

Evropski analitičari i mediji postavljaju pitanje hoće li sad problem Bjelorusije uz druge planetarne nevolje biti suštinski rješavan na susretu vođa Amerike i Rusije polovinom juna u Ženevi, dakle bez EU-a, jer Washington o tom sastanku prethodno nije ni obavijestio Brisel, prenosi Beta.

Vođe Evropske unije će u junu pokušati da utvrde novu strategiju odnosa s Rusijom, u nastojanju da usaglase stav u vezi čega mogu, a u vezi čega ne mogu da nađu zajednički jezik s Moskvom, ali to više neće biti samo politika sankcija, jer se to pokazalo bez istinskog učinka, kako je saopštio francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Sad su oči Evropljana uprte u to kakva će biti nova, iako bliskija, saradnja s Washingtonom i zato se na sastanak predsjednika SAD-a i Rusije Joea Bidena i Vladimira Putina u Ženevi gleda i kao dokaz da “i dalje postoji američka nadmenost i stav izuzetnosti” u odnosu na Uniju.

Promjena stava

Sad je to “prijateljskije” nego stav prethodnog američkog predsjednika Donalda Trumpa da je EU “protivnik”, kako mišljenje nekih vođa EU-a prenosi briselski portal Politico.

Neki analitičari smatraju da prijetnja evropske 27-orice da će zavesti i teške ekonomske sankcije režimu u Minsku zbog “državnog terorizma” i prinude slijetanja aviona Ryanaira još više gurnuti Bjelorusiju ka političkoj uniji sa Rusijom.

Ali ima i mišljenja da će ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru sa šefom Bijele kuće Joeom Bidenom u vezi gorućih svjetskim problema, korona virusa, kontrole naoružanja, terorizma, prevashodno nastojati da napravi proboj u rješavanju glavnog problema Ukrajine, pa tad vjerovatno biti i spreman da prihvati neku nagodbu u vezi Bjelorusije…posebno njenog osporavanog autoritarnog vođe Aleksandra Lukašenka kojeg i Moskva smatra vrlo nepouzdanim saveznikom.

Biden je, skreću pažnju neki komentatori, odustao od sankcija licima i kompanijama koje rade na izgradnji rusko-njemačkog gasovoda Sjeverni tok 2 upravo prije sastanka, što može biti znak Putinu, ali i potvrda da je Washingtonu važan odnos s Njemačkom, naročito zbog potrebe da se zajednički suprotstavi svjetskim ambicijama Kine.

Čekanje EU-a

Dakle Evropska unija ponovo čeka šta će i da li će čelnici Amerike i Rusije utanačiti kad je riječ o svjetskim problemima, ali onima koji se najviše tiču Evrope.

Tu je za cijeli stari kontinent najveći gorući problem mnogo manje Bjelorusija, već prevashodno Ukrajina, mada tamošnju “Majdan revoluciju” je svojevremeno prevashodno podržala i ključne konce i danas drži Amerika, koja je tada štaviše blokirala pokušaj EU-a da se nađe kompromis između vlasti i opozicije…i Rusije.

Tu se još od hladnog rata prelama stav više prethodnih američkih administracija da je “Rusija s Ukrajinom svjetska sila, a bez nje regionalni igrač”.

Zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman je upravo došla u Brisel i izjavila da su Sjedinjene Američke Države veoma zadovoljne saradnjom s EU, ali je i naglasila da su ” ljudi zadovoljni američkim vodstvom” u svjetskim poslovima.

Ona je objasnila i da  Amerikanci ponekad moraju da donose odluke koje moraju da usvajaju u vlastitom interesu, a zvaničnici u Vijeću EU-a kažu da su “Unija i Washington obnovili veze, iako smo u vezi raznih pitanja na različitim tračnicama”.

Politico navodi da se “evropskim vođama ježi koža zbog znakova da zvaničnici u Bidenovoj vladi očekuju da će se saveznici u EU poslušno povinovati vodstvu Washingtona “, a slična je situacija i među saveznicima u NATO-u.

U Briselu se postavlja i pitanje koliko je Washingtonu, imajući u vidu da je Kina glavni svjetski suparnik i težište američke svjetske strategije na Pacifiku, zaista važna Evropa, jer je činjenica da četiri mjeseca poslije stupanja na vlast Biden još nije postavio nove ambasadore pri EU-u i NATO-u.

Sve ovo, smatraju u Briselu, jača uvjerenje nekih vlada u EU, uključujući Pariz, da Unija mora dokazati svoj stav o strategijskoj nezavisnosti već na susretima Grupe 7 vodećih zemalja i samitu NATO-a u junu…a to znači da Evropa ima svoju strategiju na kratki, srednji i dugi rok kad je riječ o prioritetima EU-a.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO