‘Jerusalem Post’: Je li Izrael upao u Hamasovu zamku?

Mjesec prije rata u Gazi stvari su išle dobro za Izrael. Nova američka administracija željela je povećati ulogu u pružanju podrške ljudskim pravima. Činilo se da ”Abrahamov sporazum” o miru jako dobro napreduje, najavljujući novu eru na Bliskom Istoku. Kao da nije preostalo ništa drugo osim da se Iran i njegovi opunomoćenici spriječe u pokušaju destabilizacije regije, nakon uspješne kampanje vakcinacije protiv korone, na kojoj se Izraelu može pozavidjeti.

Ovim je uvodom Seth Frantzman počeo svoj članak u izraelskom listu The Jerusalem Post, u kojem je rekao da je Islamski pokret otpora (Hamas) dobio veliku podršku javnosti nakon posljednjeg rata u Gazi. Muftija palestinske uprave je protjeran iz Al-Akse jer nije podržao Hamas, dok su protesti u mnogim zemljama bili usmjereni protiv Jevreja, dok su širom svijeta objavljivani članci koji su blatili Izrael.

Kina je, također, predvodila napore u Ujedinjenim narodima za osudu Izraela, a čak su članovi ekstremne ljevice Demokratske stranke u Sjedinjenim Američkim Državama optužili Izrael da provodi “apartheid”, pozivajući da se zaustavi prodaja oružja toj državi, dodaje autor.

Pad podrške Izraelu

Podrška Izraelu je počela slabiti čak i među njegovim glavnim pristalicama u Sjedinjenim Američkim Državama, poput američkih evandželista, Hamas je postao popularniji više nego ikad, a nije osuđen ni zbog ispaljivanja 4.000 raketa na izraelske civile. Sada se vode priče o promjeni u načinu ophođenja pojedinih zemalja s Hamasom, nakon što je dobio više legitimiteta u prethodnim sedmicama nego u ranijim desetljećima, smatra autor.

U međuvremenu se snaga Hezbollaha i Irana povećala, a istaknuti pakistanski diplomata pojavio se s “antisemitskim” stavovima na CNN-u. Turska je, zajedno s Iranom, vodila kampanju kažnjavanja i izolacije Izraela, a Palestinci na Zapadnoj obali su slavili pobjedu Hamasa.

Pored toga, “antiizraelske grupe, poput Human Rights Watcha i drugih, počele su govoriti o aparthejdu u Izraelu i zalagati se za rješenje s jednom državom. Antiizraelski aktivisti smatrali su da se plima okrenula i da Izrael može biti eliminiran kao doseljenička kolonijalna država, pa kako je došlo do ovoga?“, pita autor.

Frantzman smatra da je Izrael uglavnom držao Hamas u izolaciji u Gazi od rata 2014. godine. Egipat mu je prekinuo mnoge linije snabdijevanja i nije mu ostalo mnogo prijatelja. Hamas je pokušavao proširiti tu sve manju podršku u inostranstvu 2019. i 2020. godine posjetama Turskoj, Maleziji i Iranu.

Međutim, činilo se da su novi odnosi Izraela u Zaljevu pokazali da je Izrael sada bolje prihvaćen u regiji i da bi novo savezništvo s Grčkom i Kiprom moglo obećati nove energetske ugovore. Pogotovo jer je Turska, zabrinuta zbog predsjedavanja Joea Bidena, govorila o pomirenju u cijeloj regiji.

Udaranje u bubnjeve

Autor u tekstu piše da je Izrael, kada je administracija Joea Bidena stupila na dužnost, imao blisku saradnju s američkom Centralnom komandom i dobre odnose s Washingtonom kako bi osigurao zaštitu svojih interesa i bio u stanju raditi protiv iranskog učvršćivanja u Siriji. Nije bilo velikih pritiska s ciljem postizanja mira.

Međutim, iznenada su počeli udarati bubnjevi, kao priprema za dolazak Bidenove administracije. Izraelska organizacija za ljudska prava B'Tselem objavila je izvještaj o izraelskom režimu apartheida, a HRW je slijedio njihov primjer. U isto vrijeme Izrael je ostao podijeljen nakon izbora u martu, tačnije četvrtih izbora u dvije godine.

Nedugo zatim počinju rasti napetosti u Jerusalemu, a početkom mjeseca ramazana izbijaju sukobi s izraelskom policijom na Vratima Damaska. Spor u naselju Sheikh Jarrah u Istočnom Jerusalemu počeo je privlačiti međunarodnu i palestinsku pažnju, a Hamas je obećao da će braniti Al-Aksu, piše autor.

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, opisao je Izrael kao terorističku državu, a šef iranske Revolucionarne garde Hossein Salami predvidio je da će Izrael pretrpjeti taktički poraz ili biti blokiran na moru. Slične izjave je dao i Hezbollah, a Hamas je upozorio Izrael da će odgovoriti na sukobe u Jerusalemu. I zaista je 10. maja, što se padudarilo s izraelskim marševima na Dan Jerusalema, Hamas ispalio rakete na grad (okupirani Jerusalem).

Stvari su se pogoršale nakon što su neredi, u svim dijelovima Izraela u arapskim i mješovitim gradovima, doveli do krize. Granična policija je prebačena u Lod, a snage Golanija i vojnici Sedme oklopne brigade poslani su na granicu s Gazom. Vojska je požurila s podrškom Zapadnoj obali, gdje su se povećavali napadi, pucnjave i sukobi, prema autoru.

Izrael u zamci

Kada je Izrael odgovorio 10. maja, Hamas je izradio plan da hiljadama projektila bombardira Ashkelon, Ashdod, Tel Aviv, izraelske aerodrome i stambene centre. Koristio je dronove i planirao da koristi bezposadne podmornice te poslao timove za protivtenkovske vođene rakete (ATGM) do granice kako bi gađali izraelska vozila. Navodi kako je to bila sofisticirana i planirana operacija, u kojoj se istovremeno ispaljivalo do 140 Hamasovih raketa.

Čini se da je Hamas, smatra autor, godinama to usavršavao i pokazao nove rakete velikog dometa, do 250 kilometara, koje bi mogle ciljati Eilat, a možda i Dimonu. Ne smiruje se djelovanje aktivista pokreta otpora i Fataha oko Al-Akse, a Hamas kaže da je njegov rat naštetio “Abrahamovom sporazumu”.

Autor je zaključio da su Iran i Hezbollah željeli testirati odbranu Izraela te da je Izrael upao u zamku u Gazi. Do toga je došlo jer Izrael nije imao novu vladu i zato što se strateško planiranje odvijalo u uredu premijera Benjamina Netanyahua, bez provjera, nadzora i šire rasprave u sigurnosnom kabinetu.