Evropski parlament traži bolju zaštitu prava migranata

Parlament je od Komisije zatražio i da osigura veću transparentnost korištenja sredstava EU- a u finansiranju saradnje s trećim zemljama.

Prijedlog rezolucije o boljoj zaštiti ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a usvojen je s 358 glasova (EPA)
Prijedlog rezolucije o boljoj zaštiti ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a usvojen je s 358 glasova (EPA)

Evropski parlament tijesnom je većinom usvojio izvještaj kojim traži bolju zaštitu ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a i formalizaciju sporazuma o vraćanju migranata  s trećim zemljama koji su, ocjenjuju zastupnici, doveli do toga da migranti ostaju blokirani u tim zemljama bez zaštite.

Evropski parlament usvojio je u srijedu na plenarnoj sjednici prijedlog rezolucije o boljoj zaštiti ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a s 358 glasova, dok je 309 zastupnika glasalo protiv, a njih 26 bilo je suzdržano, prenosi Hina.

Od 2016. godine, između EU-a i nekih članica Unije s trećim zemljama sklopljen je niz neslužbenih sporazuma o jačanju graničnih kontrola sa ciljem sprečavanja kršenja ljudskih prava migranata i krijumčarenja ljudima, no, kako se navodi u izvještaju, zabilježene su zabrinjavajuće prakse kršenja tih sporazuma zbog čega je potrebna formalizacija istih.

“Saradnja s trećim zemljama nema jasne kriterije vezano za ljudska prava, neformalna saradnja nije rješenje jer se odvija bez parlamentarnog i pravosudnog nadzora”, rekla je izvjestiteljica Odbora za vanjske poslove Tineke Strik.

Bez prava i zaštite

Ovakva praksa dovodi to toga da migranti i izbjeglice zaglave u zemljama u kojima nemaju nikakva prava ni zaštitu, istaknula se Strik, stoga Parlament traži da Komisija formalizira sporazume o saradnji s trećim zemljama, vezano za pitanja vraćanja i readmisije migranata, te da osigura transparentan i nezavisan nadzor postupanja na granicama.

Povjerenik Evropske komisije za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, rekao je da su “migranti i izbjeglice među najranjivijim grupama na svijetu” te da je cilj EU-a da se migracije odvijaju na siguran i zakonit način.

Parlament je od Komisije zatražio i da osigura veću transparentnost korištenja sredstava EU- a u finansiranju saradnje s trećim zemljama.

“U izvještaju tražimo da se evropska sredstva koriste na zakonit način i u skladu s međunarodnim zakonom, moramo prestati finansirati libijsku policiju i eksternalizirati zaštitu granica, trebamo prestati finansirati mafiju”, rekla je zastupnica Sira Rego iz kluba Ljevice u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove.

Španski zastupnik Miguel Urban Cresco ispred Odbora za razvoj je istakao da “ako želimo zaštititi migrante postoji samo jedan put, a to je mijenjanje evropskih politika”. Isto je istakao i zastupnik Leopoldo Lopez Gil iz Evropske pučke stranke rekavši da “previše ljudi pati zbog nedostatnih politika EU-a”.

Zloupotreba sistema međunarodne zaštite

No, bugarski zastupnik iz Kluba evropskih konzervativaca i reformista, Angel Dzhambazki, usprotivio se izvještaju, rekavši da “Evropa nije otok spasa”, a mađarska nezavisna zastupnica Kinga Gal navela je da “ljude trebamo potaknuti da ostanu u svojoj domovini” te da “ne mogu migrirati čitavi naraštaji”.

Njemački zastupnik Nicolaus Fest (Alternativa za Njemačku/ID) rekao je da “prisilno vraćanje na granicama nije neljudsko ponašanje”.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) rekao je da “problem nastaje zbog nedostatka kapaciteta naših partnera, prije svega u jugoistoku Evrope, ali i pri zloupotrebi sistema međunarodne zaštite koji je često povezan s krijumčarskim aktivnostima”.

“Takve situacije vidljive su i u Hrvatskoj, zemlji koja je posebno izložena migracijskom pritisku. Potrebno nam je jačanje kapaciteta u jugoistoku Europe pri upravljanju migracijama jer je to važno i za ljudska prava, ali i za stabilnost jugoistoka Europe”, rekao je Ressler.

Zastupnici su i na ovoj raspravi, kao i na raspravi o stradanjima migranata u Sredozemlju koja se održala ranije na plenarnoj sjednici, ponovno pozvali na hitnu dekriminalizaciju humanitarnog djelovanja nevladinih organizacija koje spašavaju migrante.

Prozvali Frontex

Također su ponovno prozvali Frontex zbog ilegalnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava.

Njemački zastupnik Dietmar Koster (S&D) rekao je da “direktor (Frontexa), gosp. Leggeri, mora dati ostavku” a od Komisije zatražio “da uspostavi nezavisan i transparentan mehanizam nadzora za Frontex”.

Belgijska zastupnica iz redova socijaldemokrata Maria Arena (S&D) ocijenila je da je “migracijska politika EU-a danas je vrlo složena i zbog te složenosti donošene su loše odluke”.

Osvrnuvši se na izjave svojih kolega koji se protive usvajanju ovog izvještaja poručila je da “smo mi svi djeca migranata”.

Dio europarlamentaraca, pretežno lijevih stranaka i zelenih, na ranijim plenarnim sjednica je kritizirao odnos hrvatske policije prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine nastoje preko Hrvatske ući u Evropsku uniju.

Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet hiljada migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu i u okolini Sarajeva, dok ostali borave napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

U raspravama u Evropskom parlamentu i istupima u medijima neki eurozastupnici tvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i kritizirali vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvane pushbackove.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO