Četiri desetljeća od pokušaja atentata na Ivana Pavla II

Papu Ivana Pavla II prije 40 godina je ranio 23-godišnji Turčin Mehmet Ali Agca.

Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli, gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku (EPA)
Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli, gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku (EPA)

Oko 20.000 hiljada ljudi natiskalo se na Trgu svetog Petra kako bi barem krajičkom oka vidjeli Ivana Pavla II tog sudbonosnog majskog popodneva prije 40 godina.

Iznenada, dok je njegov otvoreni papamobil Fiatove proizvodnje klizio kroz mnoštvo, papa je klonuo, pogođen iz neposredne blizine mecima iz pištolja atentatora, čiji motivi ni do danas nisu jasni.

Koji trenutak poslije 17:40 sati, 13. maja 1981. godine, svjetske agencije javile su da je Ivan Pavao II teško ranjen u pokušaju atentata.

Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli, gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku.

Rim je obuzela panika.

Na Trg svetog Petra i pred bolnicu pohitali su ambulantna kola, karabinjeri i novinari, a mnoštvo, koje je taj dan došlo sudjelovati na svečanoj audijenciji, plakalo je i molilo se za omiljenog Karola Wojtylu, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Turski 23-godišnji atentator

U pokušaju atentata na Papu teško su ranjene i dvije žene iz publike.

Policija je ubrzo potvrdila identitet i hapšenje 23-godišnjeg atentatora, Turčina Mehmeta Alija Agce.

Njegov pomoćnik Oral Celik je pobjegao, ali je nekoliko godina kasnije uhapšen u Francuskoj zbog šverca droge te je izručen Italiji.

Ali Agca pucao je iz pištolja marke Browning, potvrdila je policija.

Istražiteljima je kratko kazao: “Svejedno mi je hoću li umrijeti.”

Fenomenalno popularan

Kad se vijest o atentatu proširila, vjernici širom svijeta ujedinili su se u molitvi za prvog slavenskog papu.

Izabran dvije i po godine ranije, 16. oktobra 1978. godine, karizmatični Ivan Pavao II dotadašnja putovanja pretvorio je u masovne medijske događaje i postao toliko popularan da se o njemu govorilo kao o fenomenu.

Uporno je ustrajao na bliskom kontaktu s vjernicima, što je njegovom osiguranju predstavljalo pravu noćnu moru.

Atmosfera u Vatikanu nakon pucnjave bila je nestvarna i šokantna, javljali su svjetski mediji.

Vjernici okupljeni na Trgu svetog Petra iznova su ponavljali molitve koje su odzvanjale iz zvučnika Radio Vatikana i miješale sa zvukom policijskih helikoptera u niskom letu.

Jedna je žena u gomili plačući zavrištala: “Papa je mrtav!”

Bila je to rečenica koju niko nije želio čuti.

U međuvremenu je u bolnici Gemelli trajala operacija, koja će se produžiti na gotovo šest sati, ali je “žilavi” Wojtyla preživio.

Oprost ‘bratu koji je pucao’

Vijest o njegovom oporavku u iduća dva dana bile su ohrabrujuće, ali samo je on mogao smiriti zabrinute hodočasnike.

I zato im se, kao nijedan papa prije, obratio snimljenom porukom iz bolničkog kreveta.

Za vrijeme emitiranja život u Rimu je stao.

Na jednoj od velikih avenija koje vode do Trga svetog Petra, “na nekoliko je trenutaka sve zamrlo, stalo, svaka aktivnost. Ljudi su izašli iz autobusa, kafića i suvenirnica kako bi čuli papin umirujući glas”, izvijestio je tada AFP.

Wojtyla je vjernicima zahvalio na molitvama i blagoslovima i potom kazao: “Molim za brata koji je na mene pucao i iskreno mu opraštam.”

Već 3. juna Ivan Pavao II bio je ponovo na nogama i popularniji nego ikada.

Zahvala Gospi i posjeta zatvoru

Atentat na Ivana Pavla II pokušan je na dan Gospe Fatimske, pa je bio uvjeren da mu je ona spasila život.

Godinu poslije napada posjetio je njeno svetište u Portugalu i u njenu krunu dao ugraditi jedan od metaka kojeg su liječnici izvadili tokom operacije.

“Jedna je ruka ispalila metak, a druga ga je vodila”, govorio je Ivan Pavao II uvjeren kako je Gospa Fatimska bdjela nad njegovim životom.

Krajem 1983. godine posjetio je Mehmeta Ali Agcu u zatvoru Rebibbiji i poklonio mu bisernu krunicu.

Agca je pred njim kleknuo i razgovor se pretvorio u emocionalnu ispovijed.

Papa je kazao da se Agca pokajao, a on mu oprostio.

Nepoznata uloga ‘Sivih vukova’

Agca je pripadao ultraradikalnom pokretu “Sivi vukovi”, organizaciji kojoj je cilj bio ujedinjenje svih “turskih naroda” – od Balkana od srednje Azije – u jednu jaku, nezavisnu pantursku državu.

Pošto nalogodavci atentata nikad nisu otkriveni, nije poznata ni uloga “Sivih vukova” u tom činu.

Agca je pušten iz zatvora u Ankari 2010. godine, pošto je tri desetljeća proveo iza rešetaka, prvo u Italiji, a potom u svojoj domovini.

Jedna od njegovih žrtava u Turskoj bio je i poznati proljevičarski novinar Abdi Ipekci.

Ali Agca je nekoliko puta mijenjao priču o pokušaju ubistva Ivana Pavla II i organizator nikad nije otkriven.

Ivan Pavao II je u svojoj posljednjoj knjizi Sjećanje i identitet, izdate 22. februara 2005. godine, izrazio uvjerenje da je njegov atentat bio naručen.

Iako nikada nije ništa dokazano, mnogi tvrde da trag “zločina stoljeća” vodi prema tadašnjem SSSR-u, odnosno KGB-u, i bugarskim komunistima.

Papa Ivan Pavao II je bio nepokolebljivi protivnik komunizma i podržavao je pokret Solidarnost u Poljskoj.

Izvor: Agencije

Povezane

Trebalo bi da se preispitamo zbog još jedne tragedije, rekao je papa Franjo, nakon što je u Sredozemnom moru stradalo najmanje 130 migranata.

26 Apr 2021
Više iz rubrike Svijet
POPULARNO