The Economist: Kinesko stanovništvo se smanjuje, posljedice po zemlju će biti ogromne

Postoje naznake da se ukupna stopa feriliteta u zemlji smanjivala brže i dalje nego što se ranije mislilo, piše ‘The Economist’.

The Economist: Očito je da Kina ima demografski problem, čak i prije službenog objavljivanja rezultata popisa (EPA)
The Economist: Očito je da Kina ima demografski problem, čak i prije službenog objavljivanja rezultata popisa (EPA)

Kineska komunistička partija već odavno je znala da će, kao rezultat njene stroge politike jednog djeteta, stanovništvo ove zemlje uskoro doseći vrhunac, a zatim će se početi smanjivati. I pored toga, zaprepaštena je koliko se brzo taj trenutak približio i čini se da je već nastupio, navodi The Economist.

Britanski magazin ističe da je Kina u novembru prošle godine završila svoj sedmi desetogodišnji popis stanovništva, rekavši da će rezultate objaviti početkom aprila.

Kako se približava maj, a rezultati još uvijek nisu objavljeni, počele su curiti informacije koje ukazuje na to da rezultati nisu objavljeni jer su vrlo šokantni, a stranka je zbunjena kako prenijeti vijest zabrinutom narodu.

The Economist je citirao Financial Times koji je 27. aprila objavio da će popis pokazati pad broja stanovnika ispod 1,4 milijarde, što je još uvijek više od 1,34 milijarde prema popisu stanovništva iz 2010. godine, ali niže u odnosu na prethodnu godinu.

Demografski problem

Časopis je dodao da su procurili podaci ponekad pogrešni ili odražavaju rane procjene koje se kasnije revidiraju, ali ako je to istina, novi brojevi postavljaju teška pitanja za stranku.

Čini se jasnim da Kina ima demografski problem, čak i prije službenog objavljivanja rezultata popisa. Nedavni regionalni podaci o broju rođenih ukazuju na pad. Lokalni podaci o broju upisanih u matične knjige rođenih iz cijele Kine (odvojeno od popisa) nude pregled onoga što će brojevi na popisu vjerovatno pokazati.

Također, postoje naznake da se ukupna stopa feriliteta u zemlji (broj djece koju žena očekuje u plodnom razdoblju života) smanjivala brže i dalje nego što se ranije mislilo.

Časopis vjeruje da su takve brojke razočaravajuće za Komunističku partiju jer se smanjio broj radno sposobnih stanovnika između 16 i 64 godine, a istovremeno se broj starijih od 60 godina povećao s 10,4 posto u 2000. na 17,9 posto u 2018. Posljednja pretpostavka je da će do 2050. trećina Kineza biti u 60-ima ili više.

Pritisak na ekonomiju

Nizak natalitet će povećati pritisak na stranku da odustane od svojih prisilnih politika kontrole rađanja, dodao je The Economist.

James Liang, ekonomista sa Fakulteta Guangzhou za menadžment na Univerzitetu Peking, vjeruje da će iskrivljena demografija Kine ograničiti veličinu njenog tržišta i bazen talenta, a time i kočiti njegov rast.

Kina nikada neće prihvatiti velik broj imigranata, kazao je Liang, pa će Sjedinjene Američke Države imati veliku prednost. U sljedećih deset ili dvadeset godina Kina će i dalje dobro raditi, ali tada će “Amerika preuzeti vodstvo i Kina je nikada neće sustići.”

Časopis je zaključio svoj izvještaj time da će pad nataliteta dovesti do još jedne bitke. Novi petogodišnji ekonomski plan objavljen u oktobru sadrži nejasne prijedloge za povećanje dobne granice za umirovljenje u zemlji, koja u gradovima trenutno iznosi 60 za muškarce i 55 ili 50 za žene, a to neće biti osobito popularno.

Produženje radnog vijeka nosi rizik daljeg smanjivanja feriliteta jer se mnoge porodice oslanjaju na bake i djedove koji će se brinuti o djeci, stoga nema lakih rješenja.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO