Šta slijedi nakon američkih beskonačnih ratova?
Ugledni profesor međunarodnih odnosa tvrdi da bi SAD trebao prestati koristiti svoje vojne snage za upravljanje drugim zemljama i njihovo preoblikovanje na svoju sliku.
Stephen Martin Walt, profesor međunarodnih odnosa na Državnoj školi John F. Kennedy na Univerzitetu Harvard, kaže da bi Amerika trebala prestati koristiti svoje vojne snage za upravljanje drugim zemljama i njihovo preoblikovanje na svoju sliku.
U članku objavljenom na američkoj web stranici Foreign Policy dodaje da želja za upravljanjem unutrašnjim politikama drugih zemalja i uvjerenje da to mogu činiti efikasno; ostaje duboko ukorijenjena u vanjskopolitičkom establišmentu Sjedinjenih Američkih Država. Stoga je izuzetno važno oduprijeti se tom porivu jer Sjedinjene Američke Države imaju hitnije i važnije zadatke kojima se moraju pozabaviti.
Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da okonča uzaludnu američku vojnu kampanju u Afganistanu ukazuje na njegovu želju da okonča “beskonačne ratove”. No fraza “okončanje beskonačnih ratova” pruža sasvim malo smjernica o tome kako se sada Amerika treba nositi s ključnim pitanjima nacionalne sigurnosti.
Izvući pouke iz razočarenja
Da bi to učinila, država mora izvući prave pouke iz razočarenja koja su se dogodila u posljednjih 20 godina i definirati načela i ciljeve koji bi trebali voditi vanjsku i nacionalnu sigurnosnu politiku od ove tačke pa nadalje.
Walt smatra da su ta razočarenja nastala zbog toga što su američke elite bile uvjerene da je liberalna demokratija val budućnosti i da nenadmašiva vojna snaga Sjedinjenih Američkih Država može biti snažno sredstvo za njeno promoviranje.
Pretpostavljali su da će druge zemlje podržati napore Washingtona na širenju liberalnog svjetskog poretka. Također, smatrali su da je globalizacija pozitivan razvoj događaja s gotovo nikakvim negativnim učincima, čak i nakon finansijske krize od 2007. do 2009. godine.
Iste te elite su imale iluziju da je “međunarodni terorizam” moguće eliminirati vojnom silom, sankcijama i promjenom režima.
Pojava multipolarnog svijeta
Politike poticane tim uvjerenjima dovele do ubrzanja pada američke superiornosti i ponovne pojave multipolarnog svijeta. Autoritarni režimi pokazali su se iznenađujuće otpornim, dok demokratija širom svijeta opada već više od desetljeća i sve je ugroženija u samim Sjedinjenim Američkim Državama.
Dodao je da se međunarodni terorizam pokazao daleko manje opasnim nego što su tvrdili američki čelnici, posebno u usporedbi s nasiljem desničarskih domaćih ekstremista ili pandemijom korona virusa, koja je ubila gotovo 575.000 Amerikanaca.
Bidenova odluka da okonča rat u Afganistanu ukazuje na to da razumije ove lekcije, ali oslobađanje od tendencije uplitanja postat će teže kada sjećanja na Irak i Afganistan počnu blijediti, dodaje Walt.
Hitni i važni zadaci
Objasnio je da je sada najhitniji zadatak prevladati pandamiju, a najvažniji zadatak je rješavanje klimatskih promjena.
Potencijalno uništavanje koje će proizvesti dodatna tri ili četiri stepena porasta globalnih temperatura, poput poplavljenih obala, raseljavanja desetaka miliona osoba, pretvaranje čitavih regija u nenaseljive zbog vrućine i vlage, milijarde dolara izgubljenog bogatstva; učinit će da se problemi zbog kojih se politička zajednica brine posljednjih 25 godina čine trivijalnim.
Walt na kraju zaključuje da je drugo ključno pitanje Kina, koja je, u čisto geopolitičkom smislu, najozbiljniji konkurent s kojim su se Sjedinjene Američke Države suočile od kraja 19. stoljeća.