Glečeri gube masu ubrzanim tempom

Ubrzani tempo topljenja glečera, koji uzrokuje porast nivoa mora za više od 20 posto, prijeti naseljenim obalnim gradovima.

Neki glečeri na Aljasci, Islandu, Aplama, planinama Pamir i Himalaji su među najpogođenijim, otkrili su istraživači (Reuters)
Neki glečeri na Aljasci, Islandu, Aplama, planinama Pamir i Himalaji su među najpogođenijim, otkrili su istraživači (Reuters)

Skoro svi svjetski glečeri gube masu – i to ubrzanim tempom, pokazala je nova studija za koju stručnjaci kažu da oslikava “alarmantnu situaciju”.

Istraživanje koje je u srijedu objavljeno u časopisu Nature donosi jedan od najširih pregleda gubitka ledene mase s oko 220.000 glečera širom svijeta, što je glavni uzrok porasta nivoa mora.

Koristeći slike visoke rezolucije NASA-inog satelita Terra, nastale u periodu od 2000. do 2019. godine, grupa međunarodnih naučnika otkrila je da glečeri, izuzev grenlandskih i antarktičkih ledenih ploha koje su izuzete iz studije, u prosjeku gube 267 gigatona leda godišnje.

Gigaton leda površine je njujorškog Central Parka i visine 341 metar.

Istraživači su također otkrili da glečeri ubrzano gube masu. Glečeri su od 2000. do 2004. gubili 227 gigatona leda godišnje, no to se nakon 2015. godine povećalo na oko 298 gigatona godišnje.

Topljenje je značajno utjecalo na nivo mora koji je u porastu za otprilike 0.75 milimetra godišnje ili 21 posto ukupnog porasta nivoa mora zabilježenog tokom tog razdoblja.

Glečeri brže reagiraju na klimatske promjene u poređenju sa ledenim plohama na Grenlandu i Antarktiku, a trenutno više doprinose porastu nivoa mora, nego bilo koja pojedinačna ledena ploha, kažu naučnici.

Zabrinjavajući trend

Ova studija bi mogla popuniti praznine koje su važne za razumijevanje gubitka ledene mase, što bi dovelo do preciznih predviđanja, rekao je koautor studije Robert McNabb, naučnik sa Univerziteta Ulster u Velikoj Britaniji. Prethodne studije koje su promatrale pojedinačne glečere odnosile su se na samo 10 posto svjetskih glečera, rekao je on.

Naučnici već dugo upozoravaju da porast temperature uzrokovan klimatskim promjenama “jede” glečere i ledene plohe širom svijeta, uzrokujući viši nivo mora koje prijeti naseljenim svjetskim obalnim gradovima.

Globalne stope razrjeđivanja, različite količine izgubljene vode, udvostručile su se u posljednjih 20 godina i “to je ogromno”, kaže Romain Hugonnet, glaciolog s ETU Zurich i Univerziteta Toulouse u Francuskoj koji je vodio istraživanje.

Smanjenje glečera predstavlja problem milionima ljudi koji računaju na sezonsko otapanje glečera kao izvor pitke vode, a brzo otapanje može uzrokovati smrtonosne bujice iz glečerskih jezera u mjestima poput Indije, dodao je Hugonnet.

“Prije deset godina smo govorili da su glečeri pokazatelj klimatskih promjena, a u međuvremenu su oni postali spomen na klimatsku krizu”, rekao je Michael Zemp, direktor Svjetske službe za praćenje glečera, koji je bio dio istraživanja.

Neki glečeri na Aljasci, Islandu, Alpama, planinama Pamir i Himalaji su među najpogođenijim, otkrili su istraživači.

“Na tim područjima je zabilježeno brzo topljenje glečera što bi moglo biti prilično zabrinjavajuće”, kaže McNabb.

“Većim topljenjem povećana je dostupnost vode koja dospjeva u ove rijeke… ali problem je što, nakon određenog vremena, povećanje prestaje i prilično brzo opada”, dodao je.

Rezultat ljudskih emisija

Iako se studija nije bavila uzrokom povlačenja glečera, porast temperature za koje naučnici smatraju da su rezultat ljudskih emisija neizbježno je doveo do većeg gubitka leda, kaže McNabb.

“Teško je razdvojiti činjenicu da je temperatura ono što uzrokuje topljenje od činjenice da ljudi u velikoj mjeri uzrokuju porast temperature”, kaže.

Jednom kada se glečerski led otopi, bila bi potrebne decenije ili stoljeća da se ponovo razviju, jer se iz godine u godinu moraju gomilati, kažu naučnici.

Studija ponavlja da svijet mora smanjiti globalno zatopljavanje kako bi usporio gubitak čeda, kaže Twila Moon, glaciologinja iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu, koja nije sudjelovala u istraživanju.

“Iskreno, ne očekujem da će čak i značajna akcija za smanjenje emisija i kontrolu porasta temperature na Zemlji povećati rast naših glečera”, kaže Moon. “U ovom trenutku pokušavamo zadržati što više leda i usporiti brzinu njegovog topljenja”, dodala je.

Iako su istraživači identificirali slučajeve kada je brzina topljenja usporila između 2000. i 2019, poput istočne obale Grenlanda, to su pripisali vremenskoj anomaliji koja je dovela do većih padavina i nižih temperatura.

McNabb kaže da ukupna slika istraživanja pokazuje “prilično brz” gubitak ledene mase, bez naznaka da će se to uskoro promijeniti, no još uvijek ima vremena da to zakočimo smanjenjem emisija.

“Kada vidite da glečeri ovako gube masu i čujete da to postaje sve brže, to zvuči jako loše”, rekao je. “Ali možemo nešto uraditi, moramo djelovati.”

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike Svijet
POPULARNO